Ako radis u kriptu, onda porez nema nikakve veze sa njima i sa ugovorom. Placas ga kada prebacujes btc u kune - sto moze biti nekolikongodina nakon, 12%. Iako sam nekolliko puta pokusao shvatit, i dalje nisam shvatio tocan obracun cifre FIFO metodom, ali to je već drugi par rukava.

Pozdrav svima,

evo i mene ponovo nakon dosta vremena. Iskreno, već sam se dosta puta htio javiti, ali nekako nisam skupio hrabrosti. Ono što prvo želim reći jest da, iako vas je malo, super ste ekipa, vas 5-6 (nabrajao bih nickove, ali neću, da ne izostavim koga). Stvarno se može pročitati jako puno pametnih stvari, a ekipa je otvorena uma i civilizirana. Ovo pišem zbog grupa na facebooku, na kojima su same budale. Zašto to uopće pišem- pa na facebooku se svako toliko povede tema o Bitluckyu, i naravno da ima ekipe koja konstantno tvrdi da Luka skuplja dječje fore s twittera i telegrama. Pokušavaju ga ismijavati i ponižavati, i zato mi je potpuno jasan njegov, viši gard- svatko od nas bi ga imao.

E sad, moje iskustvo - 11 mjeseci; 162%+ u btcu; 225%+ u kunama. Napomena, ovo su bruto iznosi, ali ako izračunate, nisu niti neto iznosi loši (s obzirom na to da provizija ide na zaradu u btcu, a ne u kunama). Šest mjeseci nakon sam potpisao još jedan ugovor, a prije pada je jedan ugovor potpisao i moj tata koji nema pojma o kriptu. Ali kad je čuo da negdje postoji ukamaćivanje preko 2% mjesečno, to je za njega to (naravno, uz sve rizike).

Sad da se vratim na uvod. Iskreno, boli me briga ako Luka "skuplja ideje", ili ako trejda nasumično kako mu grah padne. 162% u 11 mj., mislim da je normalnim ljudima jasno. U stvari, moja ideologija je da ako netko želi zaraditi, tada bitcoin hodl-teško, ali bitcoin+bitlucky=dobitna kombinacija. U slučaju da btc nikad ne naraste, već da mu cijena bude 5k, ovako taman budeš na nuli. Inače, u potpunosti razumijem zašto je minimalni ulog 35k, ali svi koji su ovdje to već ionako razumiju. U svakom slučaju, stati svojim imenom i prezimenom iza svega zaslužuje poštovanje. Luka i Eugen su se javno izložili; na društvenim mrežama se lako nađe sve o njima i njihovim obiteljima. Ugovor kakav-takav postoji i crno na bijelo je.

Stvari koje me smetaju i o kojima ću kasnije brinuti? Prvo me smetalo malo "korisničko iskustvo", ali polako i oni napreduju. Samo su dvojica i ne možemo očekivati ultra velik profit, da nam se svima javljaju kad nam se zaželi i da je sve savršeno. Veliki korak napravljen je aplikacijom koju su kreirali, pa se ne javlja nas 200 početkom mjeseca Eugenu ako koji dan kasnije šalje izvještaj. U aplikaciji postoji i odjeljak "edukacija", gdje stavljaju što misle da je dobro da pogledaju svi, a postoji i odjeljak "novosti", gdje tu i tamo šibnu neki tekstić. To je za mene nešto što se zove korisničko iskustvo. Glasine su i da će otvoriti discord kanal za one koje žele ući, pa da klijenti mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati iskustva.
Ono što mi još visi u zraku-problem izlaska. Meni bi idealno bilo da mogu na određenim nivoima izlaziti 20% po 20%, što kod njih nije moguće. Ne zato što oni ne žele, nego je ugovor na godinu dana. Ugovor se može i prije raskinuti, ali nije moguće raskinuti 20% ugovora, a 80% pustiti i takve fore. Vjerujem da kad bude pravi bull i kad sve bude skakalo da će se u satima raditi o tome jel btc 80k ili 50k, a u toj situaciji ću ja morati izvaditi ili sve ili ništa. Do toga još ima, ali svejedno, često razmišljam o tome.

Sve u svemu, od mene dečki imaju 9.99/10 + veliki respect

@cryptofrka, odgovor tebi- iako je ugovor u pravilu godinu dana, možeš izaći kad hoćeš, osim ako je to već netko krenuo zloupotrebljavati, pa su zabranili. Najbolje da se javiš Luki ili Eugenu, objasniš im tko si i kako stvari stoje. Vole klijente koji se razumiju u kripto i kojima ne moraju objašnjavati da btc nije ponzi onda kad ode na 5k.

Nisam nikakav teoretičar zavjere o bankama, hahaha
Ok, idemo na tvoje točke A, B i C.
a) stvar ne mora biti utilitizirana da bi imala vrijednost
b) po deseti put ti objašnjavam otkud kod financijskih instrumenata dolazi do isplaćivanja naknade izdavatelja imatelju - zato jer izdavatelj to koristi.
1. Kako to fiat isplaćuje naknadu imatelju? Držim 1000 kn ispod madraca, tko će mi isplatit neku naknadu?
2. Cijena zlata raste isključivo zato jer novi ljudi ulaze unutra, u investivijsku shemu. Zašto je cijena zlata skočila 2010.? Trebalo je više nakita?

Zaboravio sam nadovezati se još malo na treći odgovor. Nije istina da za zlato ne treba isplaćivati ništa zato jer je roba.
Vidiš da ipak nisi shvatio onu priču o kamati, i zašto sam to pisao. Za svaku robu dobivaš naknadu samo ako ju NEKOME USTUPIŠ. Biciklu posudiš nekome, plati ti najamninu. Pa i bicikla je roba. Za zlato ne dobivaš ništa jer ga držiš sam u svom sefu, ako bi ga posudio, onda bi dobivao. Isto tako i za BTC, držiš ga u svom walletu i nitko ne koristi ta sredstva, jer su ona kod tebe, zašto bi ti onda isplaćivao itko išta?

1) u prvom dijelu sam citirao sve što sam osporio u onom prethodnom postu
2) ovaj tvoj podatak je smiješan... Piše ti 60%, 40% i 10% NOVO PROIZVEDENOG ZLATA. Svake godine se proizvede samo oko 1.5% ukupne kolicine zlata, pa se taj postota dalje dijeli na ove postotke koje si ti izvukao. Dakle, u opticaju je ugrubo 190 000 tona zlata, a svake godine se proizvede 2 900 tona (S2F je oko 66), pa se samo od tih 2 900 tona dijeli na one postotke, a ogromne količine onog prije se čuvaju kao rezerve (store of value). Plus, podatak je star, iz 2011.
Ako zanemarimo ove sve podatke prije, ono što je bitno je da kad se spomene zlato, i malo dijete ga prvo percipira kao store of value, a ne nešto što se stavlja u mobitel. Države imaju velike zalihe zlata u bunkerima, rezervnu poziciju kod MMF-a moraju imati 25% u zlatu. Ne možeš uspoređivati recimo koliko se zlata u SAD-u iskoristi za nakit, a koliko imaju u rezervama.
U zadnjih nekoliko godina, porast cijene zlata je izazvalo isključivo što su ljudi ulazili u njega, kao u bitcoin, i cijena se kretala na istom principu, a ne zato što se koristio više za nakit, pa mu je cijena skočila - ako sam u krivu za cijenu, čekam da me opovrgneš i pokrit ću se ušima.

Pod brojem 2 pobio sam sva tvoja izbjegavanja da odgovoriš konkretno na pitanja 1, 2 i 3.

@Krastavac - legenda si, i stvarno sam se dobro nasmijao. Sve razmišljam da odustanem, jer kako si ti rekao - stvarno je jako teško nama okolo! 
Čovjeku je teško priznat da je u krivu, pa se sad rukama i nogama vadi, pokušava vrijeđati i omalovažavati jer nema argumenata... i nalazi neke poluargumente koji prvi ispadnu na googleu ili youtubeu...

Stvarno se jako dobro razumiješ u TA. Imam dva pitanja koje me muče, pa mi možda možeš pomoći.
1. Recimo, kad je BTC sad bio probio 10200, svi su postali bullish. Twitter, YouTube, Telegram... svi apsolutno bullish. Koliko sam shvatio, TA radi tako što većina ljudi gleda istu stvar i na taj način trejda. Znači, cijena probije neki support koji svi gledaju, pa onda svi prodaju, što spušta cijenu. Zašto onda kad su svi bullish cijena ne ide gore, nego opali šamar?
2. U ovih dvije godine koliko sam u kriptu, svaki put TA majstori čekaju neke potvrde....  recimo, cijena je 20% gore, ali "bullish cemo biti tek kad probije to i to..." "bulish cu biti tek ako daily zatvorimo iznad toga i toga". I dok dočekamo te sve konfirmacije, taman je već kraj tog mini bull runa. Tone Vays je ovo ljeto čekao da probije 13800, pa bio onda bio bullish, a dok on to dočeka, već je sve gotovo. Zašto tehničari ne kažu "ako se zatvori iznad tog resistancea, postat ću bearish, jer je previše već rastao"?

Cryptofrka, hvala ti što si prepoznao moj trud. Moram ti priznati da sam se forumu priključio zbog tvojih tehničkih analiza. A Krastavac, očito si bio u pravu i jedino što me zanima je- gdje nabavlja robu? 

E sad, otkud si uzimam za pravo da s visoka odgovaram antikvarku- čovjek konstantno vrijeđa druge, pa smatram da nezaslužuje da mu se itko obraća s poštovanjem.

Tražiš da te citiram... pa evo, idemo nekim redom. Kažeš da teorije vrijednosti nemaju veze s ovom temom i diskusijom. To sam sve išao pisati, jer vidim da nemaš pojma o tome i da smatraš da je tvoja logika tu glavni orjentir.

evo što si ti pisao i prema čemu se vidi da jedina teorija vrijednosti koju ti poznaješ je- utilitaristička...
"Pa cijela poanta je da ti o ničemu ne govoriš. Nisi dao nikakvu definiciju ekonomske vrijednosti. Ja sam svoju dao i potkrijepio je konkretnim primjerima. Ti nisi napravio ništa od toga. Same neke generičke deklaracije i tvrdnje - to je odbačeno, tvoji argumenti su slabi, educiraj se, ti vrijeđaš moje osjećaje, tužit ću te mami... Budi muško i reci konačno nešto konkretno. Npr. reci ovako: za mene je ekonomska vrijednost to, to i to, zbog toga, toga i toga.
Pa ajde golube gukni konačno: ŠTO TO ZNAMO? Čime se to ljudi rukovode kad kupuju aute, pizze, namještaj, frizure, mobitele... ako ne koristi koju će primiti? Ti vjerojatno nisi niti svjestan kakve gluposti pričaš. Tebi da konobar umjesto pive donese vodu, i kaže ti da je "the utility theory of value" odbačena ti bi vjerojatno prihvatio takvo objašnjenje, popio vodu, platio pivu i otišao blažen sa svojom teorijom da danas "znamo više" o vrijednosti. Nevjerojatno s kakvim debilima ja raspravljam."

FatFork ti je to dobro pokušao objasniti, on je pisao ovo: "Nadalje opet ponavljaš svoje sofizme generaliziranja i cirkularnog argumentiranja pa se na taj dio neću referirati. Ponovit ću ti samo još jednom, informiraj se i nauči nešto o različitim teorijama vrijednosti pa se nakon toga vrati ovdje ako želiš nastaviti argumentiranu raspravu. Tvoja premisa se bazira na tzv. "utility theory of value" koja je odbačena još u 18. stoljeću (poznati dijamant-voda paradoks)"

Ti si ga posrao kao da sve o tome znaš: "Što je odbačeno u 18.st.? Da se brojevi ne mogu jesti i piti? Da brojevi ne mogu raditi frizure? Daj pobogu reci nešto konkretno. Iznosiš prazne generičke navode. Jesi uopće sposoban razmišljati vlastitim glavom? Pusti teorije, to su samo tuđe misli. Izreci svoje misli i argumentiraj ih konkretnim, praktičnim primjerima. Imam osjećaj kao da raspravljam s lignjama i gramofonskim pločama.
Taj broj je bezvrijedan svakome jer ga nitko ne može popiti, pojesti, voziti, stanovati u njemu, poseksati, s njim napraviti frizuru, ugraditi u elektroniku, nositi oko vrata... Jesi li svjestan da pišeš prvoklasna bedastoće? Uporno ponavljš da se bitcoin može utilizirati i da zato vrijedi, a niti jedan čovjek na kugli zemaljskoj s njim ne može zadovoljiti niti jednu potrebu. Tvoja negacija stvarnosti savršeno demonstrira prvu rečenicu iz uvodnog posta da će se ljudi radije odreći razuma nego priznati da su namagarčeni."

Postoji daleko više teorija vrednovanja od te jedne koju ti znaš, a ja sam ti i objasnio kako otprilike danas funkcionira vrednovanje.
Ponovo postavljam pitanja koja očekujem da mi odgovoriš u idućem postu - 1. Voda je za ljude korisnija od zlata; zašto je zlato skuplje od vode? 2. Zlato je u povijesti bilo utilitazirano, a danas više gotovo da i nije, jer se koristi samo 10% (razlog- našli su se i korisniji od njega). Zašto onda danas ima veću vrijednost kad se ne koristi gotovo za ništa, nego čuva u sefovima, nego onda kada je imao veliku korist?


To je jedan tio priče... a ovaj drugi dio priče o kamati- tu ti objašnjavam zašto kod financijskih instrumenata izdavatelj isplaćuje neku naknadu imatelju, a kod bitoina ne. Taj dio mi zapravio nije jasan kako ne razumiješ, a evo što si ti pogrešno lupetao:

"Ti kao da se trudiš ne razumijeti jednostavne stvari. Rekao sam nekoliko puta da vrijednost instrumentu daju isplate. Bez isplata, bilo koji financijski instrument je bezvrijedan. Dolar ima vrijednost jer se svakodnevno događaju te isplate kroz proces naplate kredita."
"Doslovno svaki financijski instrument je ništa doli zapis na papirnatim, metalnom ili digitalnom mediju, koji sam za sebe ne vrijedi ništa (naravno ako zanemarimo vrijednost samog medija kao sekundarne sirovine). Zbog toga, vrijednost financijskog instrumenta proizlazi jedino i isključivo iz isplata koje izdavatelj instrumenta vrši prema imateljima instrumenta prilikom njegove cirkulacije ili/i povlačenja iz opticaja (dospijeća/likvidacije)."
"No bitcoin je i dalje Ponzi jer njegov izdavatelj ništa ne isplaćuju imatelju bitcoina - dakle nema isplate financijske koristi kao kod derivata ili underlying financijskih instrumenata. Zato ti tvrdnja o financijskoj koristi ne stoji - nju možeš ostvariti samo putem novog investitora kao u svakom Ponziju." 
Idemo onda treće pitanje: 3. Izdavatelj zlata također ništa ne isplaćuje imatelju zlata; financijsku korist možeš ostvariti samo putem novih investitora u zlato. Je li onda i zlato ponzi?

Teško je priznati da si u krivu? 

Ovo je teren koji jako dobro razumijem i zaista mogu reći da je uvodni post pun pogrešnih pretpostavki. Isto tako, nisam čitao u detalje, ali argumenti forumaša nisu baš pobili sve gluposti iz uvodnog posta. Ruku na srce, autor neke stvari iznosi potpuno točno i vidi se da neko razumijevanje o temi ima. Upravo zbog toga mi nije jasno kako neke druge stvari potpuno pogrešno zaključuje. Idemo vidjeti hoće li on priznati da je u krivu.
Iskreno, toliko toga imam za reći, da ne znam kojim bih uopće redom krenuo argumentirati. U nastavku nabrajam i objašnjavam neke od greški koje autor čini.

a) Prihvaćanje isključivo utilitarističke teorije vrijednosti. Ona zaista ima najviše smisla s aspekta površne logike, ali da bi se netko upuštao u takve rasprave, mora biti malo više potkovan razvojem ekonomske teorije. Ekonomska postoji od kad postoji i čovjek. Najstarije zapise imamo iz starog Babilona, Asirije, Egipta, nakon toga ozbiljnije zapise imamo iz vremena Antičke Grčke i Rima. Ipak, sustavna ekonomska misao krenula je malo kasnije. Krenimo redom sa teorijama vrednovanja roba i usluga u povijesti:
1) Albert Veliki - TEORIJA TROŠKOVA - dakle, u tim vremenima smatralo se kako određena stvar vrijedi upravo onoliko koliko košta da ju se napravi (dakle, zbroj troška materijala i vremena da ju se izradi+ marža). Prema tome, tada ljudi nisu uopće gledali kolika je korist nekog dobra, nego isključivo koliko je teška i skupa izrada.
2) Toma Akvinski - TEORIJA POTREBA - ovo je vrlo blizu tome što antikvark govori. Dakle, ako je pojedincu neka stvar potrebnija, više će koštati.
3) Henrik od Friemara - TOERIJA AGREGATNE POTREBE - nadogradnja na prethodno, samo se ne radi o pojedincu, već o narodu. Dakle, neka stvar će koštati više, jedino ako je u globalu potrebna (a ne manjoj skupini ljudi)
4) Jean Buridan - TEORIJA EFEKTIVNE POTRAŽNJE - govori o tome kako nije bitno što to ljudi trebaju i što potražuju, nego je bitno samo što potražuju oni koji imaju novaca to platiti. Recimo, ako nas 5 želimo isti stan u New Yorku, neće mu rast cijena. Mi jesmo potražnja, ali nismo efektivna potražnja. Ali, ako ga žele Mamić, Todorić, Sanader, Vidošević i Tedeschi- oni će mu podignuti cijenu, jer oni spadaju u efektivnu potražnju.
5) Gerald Odonis i Johannes Crell - SINTEZA - konačno, oni spajaju prvu teoriju sa svim ostalima i pokazuju kako su proizvodnja (ponuda) i potražnja zapravo različite oštrice istih škara.
U merkantilizmu je bila poznata RADNA TEORIJA VRIJEDNODSTI - sve se vrednovalo sukladno tome koliko je rada uloženo da se nešto napravi. Na toj teoriji počiva i čuveno djelo Adama Smitha (Istraživanje uzroka i naravi bogatstva naroda).
U marginalizmu se pojavljuje TEORIJA OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI - prema njoj stvar nema vrijednost zbog troškova rada uloženog u njenu proizvodnju, nego stvar košta zato što za kupca ima vrijednost.
Sve ove prethodne teorije mogu se podijeliti u dvije skupine (ima puno podijela, ali neću sada o tome): Teorije na strani ponude i Teorije na strani potražnje. Prema tome, kakva je situacija danas? Tržišna cijena se formira u sjecištu krivulja ponude i potražnje. Krivulju potražnje zaista determiniraju ljudske potrebe i preferencije, ali važna je i krivulja ponude.
Zlato upravo ima svoju vrijednost zbog svoje ponude. Samo 10% zlata danas se zaista koristi za nešto- i otkriveni su novi materijali koji savršeno zamijenjuju zlato, a po mnogim svojstvima su i bolji od zlata. Zlato ima vrijednost zato jer mu je ponuda jako mala i zato jer ga je nemoguće "kopirati".
Sve u svemu, davati izjave da je vrijednost determinirana isključivo korisnošću nekog dobra je suluda. Evo pitanje onda- složit ćete se samnom da nam je voda jako korisna i da nam je puno potrebnija od zlata. Zašto onda kila vode (litra) ne košta više od kile zlata? Pa upravo zato jer vode relativno ima u izobilju i pomiče krivulju ponude daleko u desno što snižava cijenu. Drugo pitanje- zlato se u prijašnjim vremenima puno više koristilo u izradi raznoraznih predmeta. Danas se gotovo i ne koristi i zamijenili su ga neki drugi materijali - zašto onda cijena zlata sada nije značajno pala?

b) Autor ne razumije uopće financijski sustav, niti financijske instrumente. Da to razumije, shvaćao bi kako funkcionira kamatna stopa.

Prvo, zašto postoji uopće financijski sustav? Nastao je iz više razloga. Glavni razlog je - prijenos sredstava od novčano suficitarnih jedinica do novčano deficitarnih jedinica. Dakle, ja imam na banci 100k eur koje mi ne trebaju i ne znam što bih s njima, a netko otvori poduzeće, nema novca, treba mu i zna što će s tim. Ok, ja ću mu posuditi, ali očekujem da mi da nešto zauzvrat što mu posuđujem taj novac- to je kamatna stopa (može biti dividenda, bilo što).
Financijski instrumenti - kao element financijskog sustava (ostali elementi- valuta, financijske institucije, institucije za nadzor) je glavni "alat" za prijenos tog novca od jednih do drugih. Svi oni u načelu funkcioniraju na isti način. Vrijednostne papire imamo dužničke (obvezice), vlasničke (dionice), te različite derivate koji često služe i za hedge, ali i za špekuliranje.
Recimo obveznica- poduzeće izda obveznicu (kojih ponovo ima milijun vrsta)- ali ja kad kupim obzevnicu, ja njima poduđujem taj novac i naravno da oni meni zauzvrat moraju isplatiti neku naknadu. To je kao ako ti ja posudim biciklu, moraš mi platit najam.
Bitcoin apsolutno ne funkcionira niti slično i NIJE FINANCIJSKI INSTRUMENT kao takav! Ja bitcoin kupim i držim ga u svom walletu. Nitko ne koristi taj moj "novac". Ja ga mogu sebi isplatiti kad hoću i prodati kome god hoću. Zašto bi mi netko plaćao za novac koji on ne koristi? To je kao da očekuješ kamatu za novčaice koje držiš ispod madraca...

Bitcoin uopće nema nikakvu ulogu u finacnijskom sustavu! On je imovina, i to digitalna. Možda je u početku bio zamišljen kao valuta, ali developeri nisu radili u tom smjeru i on trenutno postaje store of value.

SINTEZA SVEGA - spoji si u glavi ove dvije krivulje ponude i potražnje
Objasnio sam kako se vrijednost neke stvari formira i na strani ponude, i na strani potražnje. Kako se to primjenjuje na bitcoin?
POTRAŽNJA - zašto je bitcoin koristan? Ovdje ću vući paralele sa zlatom. I da ponovim- zlato se ne koristi za uporabu! Većinom ga centralne banke čuvaju u svojim trezorima.
Koja obilježja bitcoin ima ista kao zlato (ili bolja od zlata) da bi mogao biti store of vaule, kao zlato?
- Prvo, iznimno je rijedak i nemoguće ga je falsificirati. Možda to jesu obične brojke, ali ajde ti onda falsificiraj bitcoin.
- Iznimno je siguran. Zlato ti čak netko može ukrast kući iz sefa, a ako možeš, ukradi ti meni btc iz cold walleta + ako mi ga ukradeš, nećeš ga baš lako prodati.
- Ima dovoljno veliku likvidnost da ga možeš prodati u kojem god trenutku želiš, koliko god želiš. Fizički je zlato čak i teže prodati, moraš ga nositi do neke poslovnice.
- Države ga ne mogu po potrebi printati, kao ni zlato- i na taj način deprecirati vrijednost. Plus, svake četiri godine povećanje ponude se smanjuje na pola.
- Bitcoin je decentraliziran, što znači da ti nitko nikad ne može zaustaviti tvoju transakciju. Recimo, Sanaderu su blokirali račune sve na banci i ne može vršiti transakcije. Ako ima nešto zlata sačuvano, to može prodati i tu transakciju mu ne može nitko zabraniti. Jednako je sa bitcoinom!
- I u bitcoin i u zlato možeš jednostavno pohraniti jako velike količine novca. Bitcoin je tu u prednosti, jer recimo, ako zaškripi sa Coronom i moraš se seliti- zlato moraš vući za sobom. Btc- zapamtiš 24 fraze u glavi, hodaš gol do amerike i za 5 godina bez problema povučeš milijarde koje si danas pohranio.

Ako ti ne možeš shvatit da ovo sve što sam prije nabrojao ima korist za čovjeka, onda ne znam što da ti kažem. Bitcoin je zlato koje se može prenositi preko medija.

PONUDA - kao što znamo, ponuda BTC-a je ograničena. Od zlata čak nije ograničena i bilo je u povijesti hirova ponude i potražnje. Bitcoin će biti prvo dobro u povijesti sa S2F većim od 100.

Sve u svemu, dobra sa prethodno navedenim svojstvima se u ekonomiji objašnjavaju kao Veblenova dobra (googlaj si ako ne znaš o tome, već sam se umorio pisajući). To su dobra kojima porastom cijene raste i potražnja (dakle, krivulja potražnje je pozitivnog nagiba, a ne negativnog), i međusobno potražnja i cijena guraju jedna drugu gore. Primjeri takvih dobara (osim btca i zlata)? Rijetke umjetnine, luksiuzni nakit, luksuzne torbice... Evo recimo slika od Picassa. Bome, čovjek ju ne može ni pojest, niti se voziti na njoj niti jesti na njoj.. . može ju gledat, ali oni koji kupuju takve slike, ne gledaju ih uopće, nego mu stoji u sefu, opet kao store of value. E sad, želiš li ti reći ovom tvojom logikom, pošto tvorac slike ne isplaćuje nikakvu kamatu držaocu slike, niti se sliku može konzumirati... a slici raste vrijednost- da je to ponzi? Jer slici ne može rasti vrijednost ako je drugi ljudi ne žele kupiti, pa prema tome, prethodnik može zaraditi na slici samo od dolaska novih članova?

Ili- idemo natrag na financijski svijet i financijske instrumente- vidim da si upućen u dionice i obveznice, pa tako znaš da osim tekuće dobiti, koju si prije opisivao postoji i kapitalna dobit. Kako dolazi do te kapitalne dobiti? Pa upravo promjenom nominalne vrijednosti nekog financijskog instrumenta. A kako se mijenja nominalna vrijednost? Jednako kao i za bitcoin- ponudom i potražnjom. Ako više ljudi zbog fundamentalnih (ili tehničkih) razloga želi kupiti neku dionicu, njoj će cijena rasti. Dakle, kapitalna dobit postoji samo ako ulaze novi igrači u igru, a stari njima prodaju te vrijednosne papire- kapitalna dobit je ponzi...
Primjer- dionice Tesle, osim tog tekućeg priljeva (dividende) su u zadnje vrijeme jako porasle, zbog fundamentalnih razloga. Ulazilo je puno novih ljudi koji su bili spremni ponuditi veću cijenu za tu istu dionicu. U čemu je problem ako onda ovi koji su prije ušli zarade na tim novima? To nije ponzi...
U klasičnom ponziju (iako ima puno podvrsta, ali ovo je temelj i svi su slični) svaki član piramide dobiva određeni dio kolača od dovođenja novog i oni se isključivo tako financiraju. Ako nema nove osobe, oni propadaju i ruši se piramida. Kod bitcoina, ako nema nove osobe, piramida se neće srušit, već će vrijednost ostat kakva je, samo potražnja neće rasti. I nitko tu neće biti prevaren. I ta zadnja osoba koja je ušla će imati priliku prodati bitcoin za istu cijenu po kojoj je ušla, ako ne čeka previše. Znači ja tebe dovedem u ponzi, ti daš 1000 kn. Od toga 100 ide meni, 50 Peru koji je mene doveo, 25 Marku koji je doveo Peru, 15 Ivici koji je nadređen Peri... itd- ti želiš nazad svoj novac, ne možeš kad to ide njima. Kod btca- kupiš 1000 kn, to je na tvome računu i neide apsolutno nikome, a ti možeš to prodati u tom trenutku po istoj cijeni po kojoj si kupio, jer je to kod tebe, nije kod nikog drugog.

Isto tako, tereni za kuće su kroz zadnijh 40 godina porsali x40 (ovisi gdje, ali u globalu). Ja kupim teren, poraste mu vrijednost jer ga više ljudi želi i ja im ga prodam skuplje pa zaradim na njemu. To je sad kao ponzi, zato jer sam ja zaradio isključivo zato jer su oni "ušli u to", da oni nisu htjeli ući, ja ne bih nikad zaradio. Oni to prodaju nekom trećem još skuplje, i to je sve ponzi?

Ima još puno toga što bih htio reći, ali neda mi se više pisati. Fundamentalnih razloga za kupovinu btca ima jako puno, kao što je nekoreliranost sa ostalim tržištima, za kojima već dugo tragaju investitori. Naravno, bitcoin ima i jako puno negativnih strana. Sve u svemu, ja vidim mnogo više benefita za koje smatram da će biti bitni narodu u budućnosti. Zato sam ušao na vrijeme i ne vidim problem da to kasnije prodam nekome tko nije na vrijeme prepoznao potencijal. Kao što ne vidim problem da meni netko prodaje skuplje nešto u čemu je taj drugi vidio potencijal. Oni koji su davno investirali u zlato sada isto zarađuju samo od ulaska novih ljudi i apslutno ničeg drugog. To što ako ja sad želim safe heven i on zaradi na meni- nema to nikakve veze sa ponzijem.

Antikvark, mislim da bi trebao malo više literature pročitat i dublje ući u temu- kako teorija vrijednosti, financijskih instrumenata tako i benefita bitcoina, pa bi onda manje pisao gluposti koje su samo tebi logične.

Pozz, nov sam na forumu, ali već jako dugo pratim ovaj topic i analize (kao gost). Nazalost, sad odjednom bearish raspolozenje toliko puca da su svi tehnicari krenuli crtat supportove i dolje do 6400. Ne bih htio bas da idemo sad pretjerano dolje, jer mislim da ce se u tom slucaju puno oduzit "vrijeme povratka" (pod tim mislim na zone 11k-12k).
@Cryptofrka, kakva su tvoja ocekivanja za kratki i srednji rok?