Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019

[cryptofrka]

Zašto misliš da ne postoji? Siguran sam da ima jako puno ekipe koja je izašla u fiat tamo negdje u siječnju i veljači kad su shvatili da je vrag odnio šalu. A ako su tada izašli, onda su definitivno u debelom plusu na koji trebaju platiti porez.

Ma naravno, šala s obzirom na godinu koja je iza nas..

[1713541250]

1713541250

[1713541250]

1713541250

[1713541250]

1713541250

[1713541250]

1713541250

[RegulusHr]

Jel postoji uopće netko tko će morati platiti porez za 2018.?

Zašto misliš da ne postoji? Siguran sam da ima jako puno ekipe koja je izašla u fiat tamo negdje u siječnju i veljači kad su shvatili da je vrag odnio šalu. A ako su tada izašli, onda su definitivno u debelom plusu na koji trebaju platiti porez.

Mene zapravo najviše zanima ono famozno pravilo gdje ne treba platiti porez ako si držao kripto valutu u walletu dvije godine. Nisam među tom ekipom, ali stvarno me zanima je li to istina. Ili je netko vidio da tako radi Njemačka, pa prenio tu vijest u Hrvatskoj i onda su ljudi prepričavali i igrom "pokvarenog telefona" došli do zaključka da to pravilo vrijedi i kod nas...

tu piše:
https://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro1623

8. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.

Super. Hvala na odgovoru. A sad onaj zanimljiviji dio. Pretpostavljam da pojam "otuđena imovina" znači da je ona prodana. Znači li to da u dvije godine nisam prodao BTC (uzeo sam BTC kao primjer, trebalo bi vrijediti za sve kripto valute) za fiat ili da ga u te dvije godine nisam micao iz walleta? U oba slučaja me zanima kako to uopće dokazati Poreznoj upravi? Ako se ne smije micati, mislim da bi me samo blijedo pogledali kad bi im donio ispis transakcija walleta da dokažem da nisam micao BTC. Ako nije bitno prebacivanje iz jedne valute u drugu nego se samo ne smije izlaziti u fiat, kako bi tek onda dokazao da nisam izlazio u fiat?

Malo je postalo dosadno u ovom dijelu HR podforuma pa sam htio samo malo potaknuti raspravu. Ako nekome smeta prežvakavanje već koliko-toliko raspravljene teme, ispričavam se.

DA, kako dokazati da 2 godine nisi micao btc sa walleta je zapravo pitanje za milijun dolara
Do sada ne znam da je itko to čak i pokušao, a kamoli uspio.
Ljudi u poreznoj su ''navikli'' na klasične bankovne i slične potvrde a većina njih ima tek blijedu predođbu što su crypto valute i kako cijela stvar funkcionira.
Da se radi o većem broju slučajeva porezna bi se vjerojatno potrudila i dala edukaciju svojim službenicima (i precizne upute) ali s obzirom da se radi o jako malom, zanemarivom broju slučajeva, sasvim sigurno se oko toga neće previše truditi ili to ozbiljno shvatiti.
Sve će, kao i uvijek, ovisiti o volji i entuzijazmu poreznog službenika na kojeg naiđeš, koliko će se on potruditi oko tvog slučaja i pomoći ti da sve riješiš.

U svemu je to tako, prvi moraju probijati put, kad se praksa jednom ustali onda to ide puno lakše. Mislim da kad netko prijavi dohodak od kapitala od par miliona nečega i to prikaže da nije bilo otuđenja dvije godine da će porezna brzo kreirati praksu.
U biti bi to trebalo biti jako jednostavno samo ispis transakcija neke adrese iz koje se vidi da se sredstva nisu micala dvije godine i jedan u poreznoj koji zna da je to vjerodostojno. I još potpisana adresa da se zna da si ti vlasnik te adrese.
Ako mešetariš na burzi recimo s 2 BTCa dvije godine i nakon toga vratiš 2 BTCa na istu adresu. Mislim da za taj slučaj ne bi vrijedilo pravilo dvije godine ili ….

[marlboroza]

Nemojte izmišljati zakone. Kakve veze ima da li je bitcoin mican sa adrese ili ne. Recimo, netko makne bitcoin na novu adresu zbog vlastite sigurnosti jer je imao keylogger i sad taj bitcoin više odjednom "nije star" 2 godine, uostalom kakve veze ima koliko ste puta bitcoin micali s jedne adrese na drugu zbog bilo kojeg razloga.
Mislim da je u cijeloj priči bitno kad je kupljen.

[Daniel91]

Nemojte izmišljati zakone. Kakve veze ima da li je bitcoin mican sa adrese ili ne. Recimo, netko makne bitcoin na novu adresu zbog vlastite sigurnosti jer je imao keylogger i sad taj bitcoin više odjednom "nije star" 2 godine, uostalom kakve veze ima koliko ste puta bitcoin micali s jedne adrese na drugu zbog bilo kojeg razloga.
Mislim da je u cijeloj priči bitno kad je kupljen.

Ovo su stvari koje će se rješavati kroz poreznu praksu narednih godina.
Ja osobno ne bih za sada ništa špekulirao, kako će i na koji način porezna definirati 2 godine ''mirovanja''.
Ima još i cijeli niz drugih stvari koje su u cijeloj priči nejasne i nepoznate, a odgovore još nitko ne zna, uključujući i one koji bi te odgovore trebali dati, porezna služba i Ministarstvo financija.
Pretpostavljam da će preslikati praksu drugih zemalja.

[slackovic]

Nemojte izmišljati zakone. Kakve veze ima da li je bitcoin mican sa adrese ili ne. Recimo, netko makne bitcoin na novu adresu zbog vlastite sigurnosti jer je imao keylogger i sad taj bitcoin više odjednom "nije star" 2 godine, uostalom kakve veze ima koliko ste puta bitcoin micali s jedne adrese na drugu zbog bilo kojeg razloga.
Mislim da je u cijeloj priči bitno kad je kupljen.

Upravo sam na ovo mislio kad sam rekao da možda pravilo o dvije godine mirovanja znači da dvije godine nisi izašao u fiat. Jer porezna kripto valute ne vidi kao financijsku imovinu (sredstvo plaćanja) pa onda ne bi trebalo imati veze jesi li dvije godine bio u BTC-u, ETH-u, nekoj trećoj kripto valuti i jesi ih selio iz walleta u wallet. Što da sam imao 5 BTC-a tamo negdje sredinom 2016. kad mu je cijena bila oko $500? Onda mu cijena odjednom naraste 10x i nemam više vrijednost od $2500 nego $25000 i bojim se držati to na nekom web walletu pa odlučim prebaciti na Ledger wallet. To znači da za mene ne vrijedi taj zakon o dvije godine mirovanja? Ne bih baš rekao... Ali opet, kod nas ima i većih nelogičnosti tako da me ništa ne može iznenaditi.

[Domchi]

Super. Hvala na odgovoru. A sad onaj zanimljiviji dio. Pretpostavljam da pojam "otuđena imovina" znači da je ona prodana. Znači li to da u dvije godine nisam prodao BTC (uzeo sam BTC kao primjer, trebalo bi vrijediti za sve kripto valute) za fiat ili da ga u te dvije godine nisam micao iz walleta?

Tu je rasprava sad otišla malo u krivom smjeru.

Dakle, Poreznu načelno ne zanimaju transakcije, njih zanima oporezovati DOHODAK (jer se kriptovalute oporezuju po Zakonu o porezu na dohodak!). Dakle, kad sjedne plaća, platiš porez, i zatim možeš prebacivati novce između svojih tekućih i deviznih računa kako god želiš. Možeš i novce prebaciti prijatelju, pa on tebi natrag, koliko god puta želiš; na ništa od toga ne trebaš platiti porez, osim na dohodak.

Kako Porezna zna da je nešto dohodak? Jasno, kad ti firma isplaćuje plaću, zna se da je to plaća zbog načina na koji je uplaćeno, međutim ne zna je li ti prijatelj novce prebacio kao poklon (nije dohodak), zato što si u njegovo ime kupio nešto preko Interneta jer webshop nije prihvaćao njegovu kreditnu (nije dohodak), ili si mu odradio neki posao pa ti sad to plaća (je dohodak). Zato si dohodak (na koji ne plaćaš porez automatski, tipa plaću) dužan prijaviti i platiti porez, a Porezna ima pristup tvojim transakcijama i može ti napraviti reviziju pa te pitati da opravdaš da nešto nije prihod, računima, nekim pismenim tragom, u krajnjoj liniji i prijatelj može posvjedočiti itd.

Dodatno su u danom mišljenju definirali da ne smatraju poreznim događajem konvertiranje između različitih kriptovaluta, već samo konvertiranje u/iz fiata. Dakle, 2 godine se mjeri od trenutka kad si kupio crypto, neovisno što si s kriptovalutama radio, do trenutka kad si dio ili kompletan iznos koji si kupio promijenio natrag u fiat. To je vrlo jasno definirano i tu nema dilema niti se treba ustanoviti neka praksa; prebacivanje s adrese na adresu je nebitno, isto kao što ne plaćaš porez na novce koje prebaciš sa tekućeg na devizni ili digneš na bankomatu.

U oba slučaja me zanima kako to uopće dokazati Poreznoj upravi? Ako se ne smije micati, mislim da bi me samo blijedo pogledali kad bi im donio ispis transakcija walleta da dokažem da nisam micao BTC. Ako nije bitno prebacivanje iz jedne valute u drugu nego se samo ne smije izlaziti u fiat, kako bi tek onda dokazao da nisam izlazio u fiat?

Tko zna koliko će naši poreznici biti educirani i plivati u tome, ali u konačnici, onako kako profesionalnije mjenjačnice rade KYC/AML; ispis transakcija s adrese, i potpis da dokažeš da je adresa u tvom vlasništvu. Računi s Bitcoin bankomata, SMS poruke, mailovi od mjenjačnice, history transakcija s mjenjačnice... Naravno, neke stvari je teže dokazati, npr. ja sam imao neku povijest transakcija na MtGoxu do koje sada više ne mogu, ali kad te poreznik pita otkud ti jahta, vjerojatno neće inzistirati da mu dokažeš baš svaku lipu.

Kako dokazati da nisi izlazio u fiat? FIFO evidencija, plus dokazi transakcija...

Iako je FIFO evidencija po meni jako problematična odluka Porezne i velik problem, jer kriptovalute ipak nisu dionice gdje je to lako pratiti zbog centralizirane evidencije i gdje tipično ili nema puno transakcija, ili ako ima puno transakcija, postoji netko tko to automatski dojavljuje Poreznoj (ZSE, SKDD). Kriptovalute su poput gotovine, i Poreznoj je potpuno jasno da gotovinu nije praktično pratiti - a kriptovalute su jako slične, iako se sve zapisuje u blockchain, kad imaš malo više transakcija FIFO se beskrajno zakomplicira.

Zamisli da te Porezna traži da pratiš kad digneš 100 kn, i zatim još 200, i jesi li kavu kupio od 100 kn dignutih jučer ili od 200 kn dignutih danas, pa onda isto tako za novine... pa onda kupiš još i kekse, dijelom od ostatka 100 kn, a dijelom od 200 kn... pa dođeš doma i svaki dan po dva sata vodiš FIFO evidenciju. Onda ti Porezna u nekom trenutku napravi reviziju, i traži te FIFO evidenciju od kad si prvi put koristio bankomat, a ti im daš tisuće i tisuće stranica evidencije u kojima ziher nisi napravio ni jednu pogrešku. E pa tako će u praksi izgledati FIFO evidencija bilo koga tko ima ozbiljan broj transakcija u kriptovalutama i zaista ih koristi za plaćanje računa, a ne samo za špekulaciju.

[slackovic]

Super. Hvala na odgovoru. A sad onaj zanimljiviji dio. Pretpostavljam da pojam "otuđena imovina" znači da je ona prodana. Znači li to da u dvije godine nisam prodao BTC (uzeo sam BTC kao primjer, trebalo bi vrijediti za sve kripto valute) za fiat ili da ga u te dvije godine nisam micao iz walleta?

Tu je rasprava sad otišla malo u krivom smjeru.

Dakle, Poreznu načelno ne zanimaju transakcije, njih zanima oporezovati DOHODAK (jer se kriptovalute oporezuju po Zakonu o porezu na dohodak!). Dakle, kad sjedne plaća, platiš porez, i zatim možeš prebacivati novce između svojih tekućih i deviznih računa kako god želiš. Možeš i novce prebaciti prijatelju, pa on tebi natrag, koliko god puta želiš; na ništa od toga ne trebaš platiti porez, osim na dohodak.

Kako Porezna zna da je nešto dohodak? Jasno, kad ti firma isplaćuje plaću, zna se da je to plaća zbog načina na koji je uplaćeno, međutim ne zna je li ti prijatelj novce prebacio kao poklon (nije dohodak), zato što si u njegovo ime kupio nešto preko Interneta jer webshop nije prihvaćao njegovu kreditnu (nije dohodak), ili si mu odradio neki posao pa ti sad to plaća (je dohodak). Zato si dohodak (na koji ne plaćaš porez automatski, tipa plaću) dužan prijaviti i platiti porez, a Porezna ima pristup tvojim transakcijama i može ti napraviti reviziju pa te pitati da opravdaš da nešto nije prihod, računima, nekim pismenim tragom, u krajnjoj liniji i prijatelj može posvjedočiti itd.

Dodatno su u danom mišljenju definirali da ne smatraju poreznim događajem konvertiranje između različitih kriptovaluta, već samo konvertiranje u/iz fiata. Dakle, 2 godine se mjeri od trenutka kad si kupio crypto, neovisno što si s kriptovalutama radio, do trenutka kad si dio ili kompletan iznos koji si kupio promijenio natrag u fiat. To je vrlo jasno definirano i tu nema dilema niti se treba ustanoviti neka praksa; prebacivanje s adrese na adresu je nebitno, isto kao što ne plaćaš porez na novce koje prebaciš sa tekućeg na devizni ili digneš na bankomatu.

U oba slučaja me zanima kako to uopće dokazati Poreznoj upravi? Ako se ne smije micati, mislim da bi me samo blijedo pogledali kad bi im donio ispis transakcija walleta da dokažem da nisam micao BTC. Ako nije bitno prebacivanje iz jedne valute u drugu nego se samo ne smije izlaziti u fiat, kako bi tek onda dokazao da nisam izlazio u fiat?

Tko zna koliko će naši poreznici biti educirani i plivati u tome, ali u konačnici, onako kako profesionalnije mjenjačnice rade KYC/AML; ispis transakcija s adrese, i potpis da dokažeš da je adresa u tvom vlasništvu. Računi s Bitcoin bankomata, SMS poruke, mailovi od mjenjačnice, history transakcija s mjenjačnice... Naravno, neke stvari je teže dokazati, npr. ja sam imao neku povijest transakcija na MtGoxu do koje sada više ne mogu, ali kad te poreznik pita otkud ti jahta, vjerojatno neće inzistirati da mu dokažeš baš svaku lipu.

Kako dokazati da nisi izlazio u fiat? FIFO evidencija, plus dokazi transakcija...

Iako je FIFO evidencija po meni jako problematična odluka Porezne i velik problem, jer kriptovalute ipak nisu dionice gdje je to lako pratiti zbog centralizirane evidencije i gdje tipično ili nema puno transakcija, ili ako ima puno transakcija, postoji netko tko to automatski dojavljuje Poreznoj (ZSE, SKDD). Kriptovalute su poput gotovine, i Poreznoj je potpuno jasno da gotovinu nije praktično pratiti - a kriptovalute su jako slične, iako se sve zapisuje u blockchain, kad imaš malo više transakcija FIFO se beskrajno zakomplicira.

Zamisli da te Porezna traži da pratiš kad digneš 100 kn, i zatim još 200, i jesi li kavu kupio od 100 kn dignutih jučer ili od 200 kn dignutih danas, pa onda isto tako za novine... pa onda kupiš još i kekse, dijelom od ostatka 100 kn, a dijelom od 200 kn... pa dođeš doma i svaki dan po dva sata vodiš FIFO evidenciju. Onda ti Porezna u nekom trenutku napravi reviziju, i traži te FIFO evidenciju od kad si prvi put koristio bankomat, a ti im daš tisuće i tisuće stranica evidencije u kojima ziher nisi napravio ni jednu pogrešku. E pa tako će u praksi izgledati FIFO evidencija bilo koga tko ima ozbiljan broj transakcija u kriptovalutama i zaista ih koristi za plaćanje računa, a ne samo za špekulaciju.

Upravo zbog ovog užasno kompliciranog načina evidencije stvarno sumnjam da će ju poreznici tražiti. OK, ako si isplatiš $1.000.000 na račun, a 2015. si kupio BTC za 100 kuna i sad ne želiš platiti porez jer je prošlo više od dvije godine otkad si kupio BTC do izlaska u fiat, vjerujem da će ipak malo bolje pročešljati transakcije.

[Domchi]

Upravo zbog ovog užasno kompliciranog načina evidencije stvarno sumnjam da će ju poreznici tražiti. OK, ako si isplatiš $1.000.000 na račun, a 2015. si kupio BTC za 100 kuna i sad ne želiš platiti porez jer je prošlo više od dvije godine otkad si kupio BTC do izlaska u fiat, vjerujem da će ipak malo bolje pročešljati transakcije.

Najgora stvar je što, ako uglavnom hodlaš, kompletnu evidenciju uključujući i FIFO, moraš voditi - od početka do kraja. Ne možeš ograničiti FIFO evidenciju na samo zadnje dvije godine, jer ne možeš dokazati da nisi kupovao kriptovalute tokom zadnje dvije godine bez prethodne evidencije koja dokazuje otkud ti kriptovalute i kako si ih nabavio. Dakle, FIFO evidencija po definiciji samo raste.

I meni se čini da u praksi vjerojatno neće biti rigorozni s FIFO evidencijom, prvenstveno zato što oni sami neće imati resursa prolaziti kroz nju. Netko tko se bavio day tradingom može imati desetke ili stotine tisuća transakcija u zadnjih 10 godina; osobno sam u situaciji da mi je, kad uračunam svoju satnicu i činjenicu da je kompletnu FIFO evidenciju nemoguće u potpunosti potkrijepiti dokazima, vjerojatno jeftinije jednostavno platiti maksimalnu kaznu, nego trošiti vrijeme na vođenje FIFO evidencije.

[slackovic]

Upravo zbog ovog užasno kompliciranog načina evidencije stvarno sumnjam da će ju poreznici tražiti. OK, ako si isplatiš $1.000.000 na račun, a 2015. si kupio BTC za 100 kuna i sad ne želiš platiti porez jer je prošlo više od dvije godine otkad si kupio BTC do izlaska u fiat, vjerujem da će ipak malo bolje pročešljati transakcije.

Najgora stvar je što, ako uglavnom hodlaš, kompletnu evidenciju uključujući i FIFO, moraš voditi - od početka do kraja. Ne možeš ograničiti FIFO evidenciju na samo zadnje dvije godine, jer ne možeš dokazati da nisi kupovao kriptovalute tokom zadnje dvije godine bez prethodne evidencije koja dokazuje otkud ti kriptovalute i kako si ih nabavio. Dakle, FIFO evidencija po definiciji samo raste.

I meni se čini da u praksi vjerojatno neće biti rigorozni s FIFO evidencijom, prvenstveno zato što oni sami neće imati resursa prolaziti kroz nju. Netko tko se bavio day tradingom može imati desetke ili stotine tisuća transakcija u zadnjih 10 godina; osobno sam u situaciji da mi je, kad uračunam svoju satnicu i činjenicu da je kompletnu FIFO evidenciju nemoguće u potpunosti potkrijepiti dokazima, vjerojatno jeftinije jednostavno platiti maksimalnu kaznu, nego trošiti vrijeme na vođenje FIFO evidencije.

E vidiš, kazni se još nismo dotakli. Kolike su kazne za porezne prekršaje? Vjerujem da postoji minimalna i maksimalna kazna... Znam da se to može provjeriti u zakonu, ali možda netko zna iz iskustva.

[Domchi]

E vidiš, kazni se još nismo dotakli. Kolike su kazne za porezne prekršaje? Vjerujem da postoji minimalna i maksimalna kazna... Znam da se to može provjeriti u zakonu, ali možda netko zna iz iskustva.

Nadam se da nitko još nije kažnjen za neprijavljivanje poreza od dohotka na temu kriptovaluta. Teško da je, tim više što se kriptovalute oporezuju tek od 2017.

Zakon o porezu na dohodak, čl. 92., st. 2. - za fizičke osobe, propisana je novčana kazna od 2.000,00 do 20.000,00 kn.

[sbogovac]

[...] Nadam se da nitko još nije kažnjen za neprijavljivanje poreza od dohotka na temu kriptovaluta. [...]

Kaznjen... ne. Kontrolisan od porezne ustanove (u Nizozemskoj) i bankovni racuni blokirani (u EU) u toku... da. 

[Domchi]

[...] Nadam se da nitko još nije kažnjen za neprijavljivanje poreza od dohotka na temu kriptovaluta. [...]

Kaznjen... ne. Kontrolisan od porezne ustanove (u Nizozemskoj) i bankovni racuni blokirani (u EU) u toku... da. 

Ouch. Kako to izgleda, imaš li (smiješ/želiš ispričati) kakvih korisnih detalja/savjeta za nas koje to tek čeka?

[sbogovac]

[...] Nadam se da nitko još nije kažnjen za neprijavljivanje poreza od dohotka na temu kriptovaluta. [...]

Kaznjen... ne. Kontrolisan od porezne ustanove (u Nizozemskoj) i bankovni racuni blokirani (u EU) u toku... da.  

Ouch. Kako to izgleda, imaš li (smiješ/želiš ispričati) kakvih korisnih detalja/savjeta za nas koje to tek čeka?

Funny story: posto su mi zubar i accountant (ne knjigovodja nego bas "licensed accountant") u istoj ulici ja sam (zaista sasvim slucajno) imao zakazan termin za vadjenje korijena u to vrijeme kada je i kontroler is porezne bio zakazan. Kad sam ga upoznao sa accountantom i rekao da idem kod zubara na vadjenje korijena rekao je da jos nikad nije video nekoga koji ide na to sa tolikim osmijehom kao ja...  

A posto sam vec imao holding pod kojim je dosao ltd. u kojem su padali svi BTC aktiviteti, dokumentacija je bila kompletna (iznajmivanje server lokacije, placenje struje, nabavak elektronike, transakcije na Bitstamp, placene place itd) i porez bio placen (u cijelini i na vrijeme) nikakvih problema. cak slucaj (i moj accountant) dokumentiran za primijer. Najgore je bilo sto je zaista trajalo nekoliko mijeseci (dok kontroler napise izjavu, dok dobijes kopiju, dok se banka uvijeri da je to to itd) da mi se otkljuca privatan racun u banci. To nije bas bilo jako smijesno...  

[Kiir]

Uff, procito sam cijeli topic 

Sretna Nova svima! 

Par ljudi, ukljucujuci i OP-a, je spomenulo da ako drzis najmanje 2 godine crypto bez isplate, ne placas porez.


Jbg, nesiguran kao svatko tko nije skroz na ti sa svim time, pitat cu ja (opet? ):

1) Kupio sam crypto (Nije BTC, ali je prvotno kupljen BTC, te za njih uzet taj drugi crypto).
Cim prodje 2 godine od tog trenutka, ja mogu odmah sljedeci dan (ili za 20 godina) prodati za koliko god uspijem i NISTA ne moram platiti u NIJEDNOM slucaju? (po trenutnom "zakonu"?)


2) Kao sto je GreenProfit spomenuo, sto nas sprecava isplatiti na Skrill i samo dic preko BILO kojeg bankomata putem Skrill kartice za koju nitko u HR ne zna da imamo?

Puno hvala na (ponovljenim?) odgovorima!

[slackovic]

Uff, procito sam cijeli topic 

Sretna Nova svima! 

Par ljudi, ukljucujuci i OP-a, je spomenulo da ako drzis najmanje 2 godine crypto bez isplate, ne placas porez.


Jbg, nesiguran kao svatko tko nije skroz na ti sa svim time, pitat cu ja (opet? ):

1) Kupio sam crypto (Nije BTC, ali je prvotno kupljen BTC, te za njih uzet taj drugi crypto).
Cim prodje 2 godine od tog trenutka, ja mogu odmah sljedeci dan (ili za 20 godina) prodati za koliko god uspijem i NISTA ne moram platiti u NIJEDNOM slucaju? (po trenutnom "zakonu"?)


2) Kao sto je GreenProfit spomenuo, sto nas sprecava isplatiti na Skrill i samo dic preko BILO kojeg bankomata putem Skrill kartice za koju nitko u HR ne zna da imamo?

Puno hvala na (ponovljenim?) odgovorima!

Što se tiče perioda od dvije godine, trebalo bi biti tako ali to najviše ovisi o djelatniku Porezne uprave hoće li ti to priznati ili ne. Ako i prizna, sretno s dokazivanjem.

Što se tiče drugog pitanja, ništa te ne sprečava. Ne znam kako radi Skrill ali ako je kao Revolut kojeg ja imam, onda imaš račun u inozemnoj banci i ako naša Porezna zatraži podatke od Porezne uprave zemlje u kojoj imaš račun (Revolut račune otvara u Engleskoj), velika je šansa da će dobiti te podatke. Ali naravno, naša Porezna treba imati razlog zbog kojeg će tražiti podatke od neke druge zemlje. Ne mogu ići okolo po zemljama i pitati "ima li neki naš građanin račun u nekoj od vaših banaka?". Možda i mogu, ali prilično sam siguran da neće...
Jedina mana tih kartica (barem kod Revoluta) je što imaš ograničeno koliko godišnje možeš love isplatiti pa ako zaradiš hrpu novaca, nije baš lako povući.

Ako imaš neki "normalan" iznos koji želiš prodati, najbolje ti je otići u neku fizičku mjenjačnicu i tamo prodati. Ne znam odakle si, ali u Hrvatskoj se do 7000 kn (ili 7500, nisam siguran) protuvrijednosti kripta može prodati bez identifikacije. Ako i imaš više od toga, uvijek možeš doći nekoliko dana zaredom.

[Kiir]

Što se tiče perioda od dvije godine, trebalo bi biti tako ali to najviše ovisi o djelatniku Porezne uprave hoće li ti to priznati ili ne. Ako i prizna, sretno s dokazivanjem.

Što se tiče drugog pitanja, ništa te ne sprečava. Ne znam kako radi Skrill ali ako je kao Revolut kojeg ja imam, onda imaš račun u inozemnoj banci i ako naša Porezna zatraži podatke od Porezne uprave zemlje u kojoj imaš račun (Revolut račune otvara u Engleskoj), velika je šansa da će dobiti te podatke. Ali naravno, naša Porezna treba imati razlog zbog kojeg će tražiti podatke od neke druge zemlje. Ne mogu ići okolo po zemljama i pitati "ima li neki naš građanin račun u nekoj od vaših banaka?". Možda i mogu, ali prilično sam siguran da neće...
Jedina mana tih kartica (barem kod Revoluta) je što imaš ograničeno koliko godišnje možeš love isplatiti pa ako zaradiš hrpu novaca, nije baš lako povući.

Ako imaš neki "normalan" iznos koji želiš prodati, najbolje ti je otići u neku fizičku mjenjačnicu i tamo prodati. Ne znam odakle si, ali u Hrvatskoj se do 7000 kn (ili 7500, nisam siguran) protuvrijednosti kripta može prodati bez identifikacije. Ako i imaš više od toga, uvijek možeš doći nekoliko dana zaredom.

Mislim da u mom slucaju, s obzirom na jako mali broj transakcija, ako exchange-dva koji su bili koristeni i dalje imaju datume transfera, lako je dokazivo.

Istina, Skrill (ako se nije promijenilo, nisam gledao duze) ima tipa 250€ dnevni limit na bankomatu plus 1000 za placanje putem kartice.
Nisu neke pare, ali ako uzmemi HR prosjek...itekako dovoljno

EDIT: Znaci ovo sa 2 godine cekanja moze i ne mora biti tocno? Hmm, a nista, bit ce jos sluzbenih informacija dok dodje vrijeme isplate, tako da nije bed

[freigeist]

EDIT: Znaci ovo sa 2 godine cekanja moze i ne mora biti tocno? Hmm, a nista, bit ce jos sluzbenih informacija dok dodje vrijeme isplate, tako da nije bed

Po zakonu je to točno, tu sam stavio poveznicu:
https://bitcointalk.org/index.php?topic=3301292.msg48515796#msg48515796

Zakon se odnosi na dionice i slične finacijske instrumente.
Ne spominje se nigdje u ZAKONU direktno kriptovalute.

Porezna uprava je izdala svoje "mišljenje" vezano za plaćanje dohotka od zarade
trgovanjem kripto valutama. Djelatnici porezne se valjda "moraju" ili "mogu" voditi tim "mišljenjem".
Mišljenje nije ZAKON tako da neznam kako to djelatnik u poreznoj može interpretirati.

Evo tu imate još linkova vezano za tu tematiku "mišljenja" kronološki:

Porez na dodanu vrijednost - Ostala oslobođenja

Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama

Porez na dohodak - Dohodak od kapitala
Porezni tretman kapitalnih dobitaka po osnovi trgovanja kriptovalutama

evo tu ima primjera kako popuniti JOPPD:
https://www.kriptovaluta.hr/vijesti/porez-na-kriptovalute-hrvatska/

[Kiir]

..

Hvala na linkovima i odgovoru.

Btw. moram priznat da mi ovo da neki zakon ovisi o misljenju zaposlenog pojedinca zvuci jako skepticno   Ne od strane tebe, vec od drzave.
Uz malo suzdrzavanja, rekao bih "load of crap" a ne zakon ako pojedinac odlucuje

Ne znam mogu li tako nesto ozbiljno shvatiti, pa makar od predsjednika galaksije xD

[Domchi]

1) Kupio sam crypto (Nije BTC, ali je prvotno kupljen BTC, te za njih uzet taj drugi crypto).
Cim prodje 2 godine od tog trenutka, ja mogu odmah sljedeci dan (ili za 20 godina) prodati za koliko god uspijem i NISTA ne moram platiti u NIJEDNOM slucaju? (po trenutnom "zakonu"?)

Točno.

Tu naravno treba uzeti u obzir i FIFO. Dakle, ako si 1.1.2017. kupio 1 BTC, zatim 1.1.2019. kupio još 1 BTC, i zatim 2.1.2019. prodaješ 1 BTC, računa se da si prodao onaj kojeg si kupio 1.1.2017. i shodno tome ne trebaš plaćati porez niti išta prijavljivati (samo trebaš voditi svoju FIFO evidenciju).

2) Kao sto je GreenProfit spomenuo, sto nas sprecava isplatiti na Skrill i samo dic preko BILO kojeg bankomata putem Skrill kartice za koju nitko u HR ne zna da imamo?

Zakon vrijedi neovisno o tome na koji način si napravio transakciju. Tu je sad jedno zakon (koji je jasan), a drugo ono famozno pitanje - hoće li te uhvatiti.

Potpuno je jasno da Porezna niti može, niti ima kapaciteta loviti sitne porezne prekršaje. Budući da možeš direktno od nekoga kupiti i prodati BTC, bez ikakvih papirnatih dokaza, Porezna ti realno može staviti soli na rep. Ono što se međutim može kontrolirati, sada, ili ako ne sada, onda sigurno u budućnosti, su sve stvari gdje postoje tragovi. Burze čuvaju barem 3-5 godina transakcija; postoji međunarodna suradnja gdje Porezna može zatražiti i dobiti od burze/mjenjačnice evidenciju, pa te pitati da opravdaš transakcije. Od 1.1.2017. Porezna ima direktni pristup svim tvojim transakcijama u HR bankama neovisno o iznosu. S vremenom će sigurno imati pristup transakcijama i u stranim bankama (minimalno EU). Ako i kupiš/prodaš direktno od nekog, mogao bi se naći u problemu ako on Poreznoj prijavi da je od tebe kupio BTC. Isto tako, danas postoje alati gdje se dosta daleko može pratiti trag novca po blockchainu; mene je Bitstamp recimo u KYC/AML proceduri uredno pitao zašto se spajam preko VPN-a i zašto sam prije uplate BTC na exchange koristio tumbler (na što je moj odgovor bio zato da sačuvam svoju privatnost - dokazat ću minium tj. da do novca nisam došao ilegalno ali ne želim da znate sve o meni). Ako i uspiješ "sakriti" novce od Porezne, opet ti poreznik može doći kao i Thompsonu pa te pitati za porijeklo imovine, a onda je na tebi da ga opravdaš.

Ilustrirat ću jednim jednostavnim primjerom. Recimo da si pred 6 mjeseci kupio USD, i sad ga prodaješ, i time si ostvario neku dobit na tečaju. Trebaš li platiti porez na kapitalnu dobit od 12%? Zakon nije jasan, ali u praksi se zna - ako si to napravio u mjenjačnici, ne moraš. Ako pak to napraviš na Forexu, moraš. Tehnički si napravio istu stvar, ali Porezna će ti reći da je na Forexu očito da si to radio kao špekulaciju, s ciljem zarade, a ovo što si USD spremio doma u čarapu, možda ti je trebalo jer ideš u inozemstvo, uglavnom nisi zarađivao od kapitala nego si eto samo "mijenjao" novce. No to su samo izgovori, pravi razlog je nešto drugo - pravi razlog je što Forex regulirani broker automatski obračunava, jer ako ne obračunava dođe država i zatvori ga, i to je državi jednostavno za ubrati, a kontrolirati keš nije.

Ako država ne može ni ne pokušava kontrolirati USD i EUR transakcije, ostavljam čitatelju za domaću zadaću da procjeni kada će biti u stanju kontrolirati BTC transakcije.

Iskreno, 12% je za HR uvjete (pa i šire) zbilja mali porez, koliko god se u srednjem vijeku za desetinu dizala kuka i motika, i jednostavnije je biti legalan nego strepiti, pogotovo ako je riječ o ozbiljnijim količinama novca (100k kn naviše). A ako je riječ o par tisuća kn, tako i tako nikome nisi bitan i poreznik se sasvim sigurno neće baviti s tobom ako to ikako može izbjeći.

Porezna uprava je izdala svoje "mišljenje" vezano za plaćanje dohotka od zarade
trgovanjem kripto valutama. Djelatnici porezne se valjda "moraju" ili "mogu" voditi tim "mišljenjem".
Mišljenje nije ZAKON tako da neznam kako to djelatnik u poreznoj može interpretirati.

Moraju. Nemojmo komplicirati i dovoditi u sumnju stvari koje nisu sporne i koje su jasno rečene, koliko god HR birokracija bila nepredvidiva i ovisila o tome kod koga dođeš na šalter. Ali dvije godine sam potvrdio kod dva porezna savjetnika i dodatno u dva navrata u Poreznoj i osobno bih svakome preporučio da ne brine o porezu, nego čuva dokaze o transakcijama i hodla i izbjegne porez, barem dok se ne istitra neka službena praksa.

[Daniel91]

Hvala na detaljnim informacijama i pojašnjenjima Domchi.
Da li bi nam htio dodatno pomoći i pokazati kako si točno ispunio JOOPD obrazac?
Jasno, ne mislim da trebaš pisati iznose i osobne podatke već me samo zanimaju šifre koje si koristio iz JOOPD šifrarnika.
Iz osobnog iskustva znam koliko je to komplicirano i da često ni sami porezni referenti nisu sigurni koje bi šifre trebali pisati već moraju dodatno istraživati i provjeravati da bi naš predani JOOPD obrazac prošao u poreznom sustavu.
Kada sam prije 4-5 godina prvi put prijavljivao zaradu sa Interneta, takvu zaradu čak nisu ni imali kao posebnu šifru ili kategoriju u njihovim papirima i moj porezni referent nije znao kako da ispunim svoj JOOPD obrazac.
Dao mi je neke kontakte u poreznoj upravi, pomoćnika ravnatelja i sl. ali reakcije nakon poziva su bile urnebesne, tipa: ''Tko vam je dao moj broj''?
''Odakle vam pravo da me zovete''!? i sl.  
Nadam se da je sada drugačije ali onda je svaki pokušaj dobivanja konkretne informacije završavao ili na ovaj način ili bih jednostavno dobio odgovor (od call centra ili voditelja) da slučaj kao moj nikada nisu imali i da ne znaju kako da ispunim JOOPD obrazac.
Nakon puno muke i truda, i par mjeseci pokušaja, konačno smo svi zajedno došli do nekog kompromisa da internetsku zaradu prijavim pod šifrom drugog dohotka iz inozemstva, kao zaradu od prodaje umjetničkog djela
Eto, tako je onda bilo, što reći  
Drago mi je vidjeti da je porezna od onda napredovala i čini mi se da ti takvih problema nisi imao (barem ih ne spominješ) odnosno čini se da si sve riješio vrlo lako i jednostavno odmah kod svojeg poreznog rererenta što je zaista super.
I ne znaš koliko smo se mi drugi prije tebe namučili
Zato me zaista zanima pod kojim si šiframa prijavio svoju zaradu od crypto valuta a vjerujem da će te informacije zanimati (a i pomoći) mnogim drugima koji se tek spremaju na taj korak.