Porez na bitcoin i kriptovalute 2018-2019

[Trofo]

Ma ti AML zakoni su totalno sranje. Pazi sad ovo, ja mogu izvuć svu lovu iz kripta u kešu van, stavit u sef i zakopat ga u vrt. Izmislit neke radove, iskopat sef, prijavit pronađenu ostavinu od lude babe i na to platim 10% poreza i uredno položim na račun. Definitivno bi radije platio 10% poreza direktno na kripto dobit, al fala bogu imam i dosta vrta ako mi zatreba.

A cuj ako zatreba, jel mogu onda ja rec da je moja baba bila BFF s tvojom pa da su zajedno zakopale ali nam nisu rekle gdje? Sva sreca da si nasao u sklopu radova.

Sve u svemu stvarno debilan zakon a opet razumijem zasto je potreban. Ne znam kako bi se to moglo pametno rjesit.

[1714022297]

1714022297

[1714022297]

1714022297

[Raketa2]

Pozdrav svima,

Vjerujem da je to vec odgovoreno, ali nikako ne mogu naci tocno sto me zanima.

Uglavnom, kupio sam kripto pred vise od dvije godine i po tome ne bi trebao platiti porez.
Ono što me zanima, moram li ja svejedno to nekako prijaviti ili ne?
Kako dokazati da sam ja krenuo s kupnjom 1 ETH-a npr., pretvarao u razne altcoinove, i sada isplatio karikiram 5 ETH-a?

Drugo pitanje je, ako to pravilo od dvije godine ne vrijedi(npr. kupio sam pred 5 mjeseci) kako legalno napraviti isplatu i prijavu poreza od 10% + prirez? Koja je točna procedura nakon isplate na račun?

Unaprijed se zahvaljujem na pomoci onima koji su to vec odradili i znaju točnu proceduru 

[Domchi]

Uglavnom, kupio sam kripto pred vise od dvije godine i po tome ne bi trebao platiti porez.

Točno.

Ono što me zanima, moram li ja svejedno to nekako prijaviti ili ne?

Ne.

Kako dokazati da sam ja krenuo s kupnjom 1 ETH-a npr., pretvarao u razne altcoinove, i sada isplatio karikiram 5 ETH-a?

Ako dođe do toga da to trebaš dokazivati, bilo da te pita exchange ili banka, ili Porezna o porijeklu imovine, ili ti se dogodi da ti Porezna napravi reviziju, tome služi FIFO evidencija koju si po zakonu dužan voditi, sa što više dokaza (ispis transakcija, screenshotovi sa exchange-a, itd).

Drugo pitanje je, ako to pravilo od dvije godine ne vrijedi(npr. kupio sam pred 5 mjeseci) kako legalno napraviti isplatu i prijavu poreza od 10% + prirez? Koja je točna procedura nakon isplate na račun?

Ima više takvih tekstova po Internetu, ovo je recimo jedan od preciznijih (osim što svi krivo navode da se ispod 112 kn ne treba plaćati porez što je krivo, netko je izašao s tom teorijom jer je krivo čitao zakone pa sad svi prepisuju, ali whatever): https://www.kriptovaluta.hr/vijesti/porez-na-kriptovalute-hrvatska/

[Raketa2]

Ovo u slučaju da mi porezna 'pokuca na vrata' i pita odkud mi novci. Ja imam npr potvrdu o kupovini 1 ETH, ali sam trejdao npr na uniswapu. Što onda?

Za Binance mogu izvadit npr. cijeli popis i dat im to, ali što sa De-fi om?

I drugo pitanje, držanje više od dvije godine...jel to mora biti tipa da imam 1 ETH i njega ne mičem s walleta 2 godine, ili ga mogu trejdat da se ne 'poništi' taj proces od dvije godine?

Puno si pomogao s ovime, hvala  ti

[atom21]

Opet sam malo zavirivao u detalje sto i kako pa imam par nejasnoca.

Prijava u registar poreznih obveznika (RPO) se ispunjava tek nakon sto je izvrsena uplata na racun, vremenski rok 8 dana (ili sam mozda to zamijenio s necim iz nekog drugog teksta), ne prije ?
Tamo na Stranici 2 koliko sam shvatio se oznaci ovako. 'Datum do' prolazi i ovako prazan pa nisam siguran je li tu treba sto stavljati, ali ovo 'Država / međunarodna organizacija' ne znam sto bi tu trebalo?

A druga stvar sto mi nije jasna je da li se s tim iznosom moze ista raditi prije prijave putem JOPPD obrasca i placanja poreza?
Hipotetski si ja sada u rujnu 2021. isplatim novac za svog novog Lamba, ali do krajnjeg roka za JOPPD imam jos do veljace 2022.
Da li ja mogu odmah po primitku sredstava krenuti u trosenje istih ili bi bilo ispravnije prvo prijaviti porez prije nego diram u isplacenu dobit?

I zadnje, ako je netko bio u takvoj situaciji. Recimo kada su u pitanju veci iznosi, na koji nacin i u kojem trenutku transakcije/kupoprodaje ce vas potencijalno kontaktirati porezna za neka objasnjenja?
Je li se to dogada tijekom samog procesa kupnje ili onako nakon par mjeseci kada vas slucaj dode na red u poreznoj?

[Trofo]

I zadnje, ako je netko bio u takvoj situaciji. Recimo kada su u pitanju veci iznosi, na koji nacin i u kojem trenutku transakcije/kupoprodaje ce vas potencijalno kontaktirati porezna za neka objasnjenja?
Je li se to dogada tijekom samog procesa kupnje ili onako nakon par mjeseci kada vas slucaj dode na red u poreznoj?

Ako nisu stvarno neki enormni iznosi kontaktirat će te dosta kasnije a možda i nikada, ovisi o tvojoj sreći. Ali pazi to je samo što se novca tiče uvijek postoji i onaj AML dio priče. Vjerojatno će te banka odmah pitati otkud ti ta lova ako je isplatiš na račun. Recimo kada sam prodavao auto odmah su me zvali iz banke otkud mi lova, u tom trenutku im je bila dovoljna samo telefonska izjava da je od prodaje auta i marka auta. Godinu i pol kasnije su me zvali ponovno i onda bi bio u velikom problemu da nisam imao kupoprodajni ugovor.

[Domchi]

Ovo u slučaju da mi porezna 'pokuca na vrata' i pita odkud mi novci. Ja imam npr potvrdu o kupovini 1 ETH, ali sam trejdao npr na uniswapu. Što onda?

Za Binance mogu izvadit npr. cijeli popis i dat im to, ali što sa De-fi om?

Pa, DeFi je u neku ruku još jednostavniji jer je na blockchainu, sačuvaš li ID transakcije, isprintaš/sejvaš ispis u blockchain exploreru. Ne znači da se neće dogoditi da Porezna u nekom trenutku traži neki pečat, jer se netko tako ne razumije u tehnologiju, ali transakcija je realno daleko bolji dokaz od nekog PDF-a ili CSV-a.

I drugo pitanje, držanje više od dvije godine...jel to mora biti tipa da imam 1 ETH i njega ne mičem s walleta 2 godine, ili ga mogu trejdat da se ne 'poništi' taj proces od dvije godine?

Ne, ulaz je u trenutku kad si razmjenio fiat u crypto, a izlaz kad dio ili cijeli crypto ponovno promijeniš u fiat, i između toga se računa dvije godine. Razmjena crypta u crypto se ne smatra poreznim događajem (ali je moraš evidentirati u FIFO evidenciji).

[Domchi]

Prijava u registar poreznih obveznika (RPO) se ispunjava tek nakon sto je izvrsena uplata na racun, vremenski rok 8 dana (ili sam mozda to zamijenio s necim iz nekog drugog teksta), ne prije ?

Prije predavanja prvog JOPPD-a. Možeš i prije uplate, to se tako i tako radi samo jednom (npr. ako si to iz nekog razloga radio prije crypto transakcija, ne moraš ponovno).

Tamo na Stranici 2 koliko sam shvatio se oznaci ovako. 'Datum do' prolazi i ovako prazan pa nisam siguran je li tu treba sto stavljati, ali ovo 'Država / međunarodna organizacija' ne znam sto bi tu trebalo?

Na mom je cijela ta sekcija ostavljena prazna. Doslovce sam popunio samo svoje podatke, i zatim:
Naziv glavne djelatnosti: Investicije
Glavna djelatnost: 66.11 Poslovanje financijskih tržišta
Pretežita djelatnost: 66.11 Poslovanje financijskih tržišta
Samostalno vodi knjige: NE
Paušal: NE
Datum prijave prvog radnika i datum odjave posljednjeg radnika su mi datum predaje u RPO, valjda je bilo obavezno polje.

A druga stvar sto mi nije jasna je da li se s tim iznosom moze ista raditi prije prijave putem JOPPD obrasca i placanja poreza?
Hipotetski si ja sada u rujnu 2021. isplatim novac za svog novog Lamba, ali do krajnjeg roka za JOPPD imam jos do veljace 2022.
Da li ja mogu odmah po primitku sredstava krenuti u trosenje istih ili bi bilo ispravnije prvo prijaviti porez prije nego diram u isplacenu dobit?

Da, prijava poreza je post festum. Nećeš si isplatiti dobitak 2.1. i zatim čekati prijavu poreza iduće godine da ponovno investiraš ili trošiš te novce.

I zadnje, ako je netko bio u takvoj situaciji. Recimo kada su u pitanju veci iznosi, na koji nacin i u kojem trenutku transakcije/kupoprodaje ce vas potencijalno kontaktirati porezna za neka objasnjenja?
Je li se to dogada tijekom samog procesa kupnje ili onako nakon par mjeseci kada vas slucaj dode na red u poreznoj?

Osobno nisam čuo za takav slučaj vezan uz crypto. Thompsona su 2013.-14. lovili za 2007., dakle vjerojatno su dizali parnicu neposredno prije zastare.

Ali sam imao slučaj da me banka gura kroz KYC/AML, i to slučajeve i prije i nakon što sam potrošio/prebacio novce dalje, s tim da je ovaj nakon potrošenog bio dosta paničan. Diners je isto ekstremno naporan i intruzivan, sad između ostalog znaju i npr. sve <100 kn uplate koje mi je žena iz ovog ili onog razloga prebacivala na moj tekući. Za iduću godinu me ne bi iznenadilo da im moram poslati selfie s ravnalom da mi provjere veličinu penisa.

[atom21]

Ako nisu stvarno neki enormni iznosi kontaktirat će te dosta kasnije a možda i nikada, ovisi o tvojoj sreći. Ali pazi to je samo što se novca tiče uvijek postoji i onaj AML dio priče. Vjerojatno će te banka odmah pitati otkud ti ta lova ako je isplatiš na račun. Recimo kada sam prodavao auto odmah su me zvali iz banke otkud mi lova, u tom trenutku im je bila dovoljna samo telefonska izjava da je od prodaje auta i marka auta. Godinu i pol kasnije su me zvali ponovno i onda bi bio u velikom problemu da nisam imao kupoprodajni ugovor.

Sad sto bi bilo enormno, ali da, mislio sam na iznose preko milje.
Ovo s bankom da opet zove nakon toliko vremena je zanimljivo, pogotovo radi "obicne" prodaje auta.

Na mom je cijela ta sekcija ostavljena prazna. Doslovce sam popunio samo svoje podatke, i zatim:
Naziv glavne djelatnosti: Investicije
Glavna djelatnost: 66.11 Poslovanje financijskih tržišta
Pretežita djelatnost: 66.11 Poslovanje financijskih tržišta
Samostalno vodi knjige: NE
Paušal: NE
Datum prijave prvog radnika i datum odjave posljednjeg radnika su mi datum predaje u RPO, valjda je bilo obavezno polje.

Hvala na ovim podacima, samo ne vidim da se igdje spominje radnik, mozda su mijenjali format obrasca.
Ono sto sam prije spomenuo sam bio nasao na ovom BUG clanku, tu pise:

Prijavu je moguće izvršiti elektronski, preko ePorezne za građane, preko posebne forme Obrazac RPO. U ovom slučaju obveznik popunjava svoje podatke, označava kategoriju INOZEMNI DOHODAK / PLAĆA I OSTALI PRIMICI, potkategoriju Dohodak od kapitala, i šalje obrazac.

Kada se ovo oznaci onda taj cijeli dio za djelatnost moze biti prazan.

Osobno nisam čuo za takav slučaj vezan uz crypto. Thompsona su 2013.-14. lovili za 2007., dakle vjerojatno su dizali parnicu neposredno prije zastare.

Ali sam imao slučaj da me banka gura kroz KYC/AML, i to slučajeve i prije i nakon što sam potrošio/prebacio novce dalje, s tim da je ovaj nakon potrošenog bio dosta paničan. Diners je isto ekstremno naporan i intruzivan, sad između ostalog znaju i npr. sve <100 kn uplate koje mi je žena iz ovog ili onog razloga prebacivala na moj tekući. Za iduću godinu me ne bi iznenadilo da im moram poslati selfie s ravnalom da mi provjere veličinu penisa.

Po ovome sto govoris kao i kolega iznad, izgleda da se vise treba bojati banaka nego porezne 

Pretpostavljam da bi me za isplatu sa strane mjenjacnice mogli zatraziti presliku naloga za withdrawal? Ne vjerujem da bi isli dublje u individualne crypto transakcije jer je to posao porezne ako dode do toga?
Ako nije nista osobno ili osjetljivo za forum, ako bi mogao navesti par primjera do koje mjere su isle te provjere da znam sto me ceka, hvala.

[Daniel91]

Ja sam isto nedavno prebacio neki crypto u fiat preko crypto mjenjačnice i zatim položio gotovinu na bankovni račun jer mi je trebao cash za jednu investiciju.
Neću sad navoditi točan iznos za slučaj da netko iz mjenjačnice prati ovaj forum ali radilo se o relativno većem iznosu red veličine blizu 100 000 kn.
U banci me apsolutno ništa nisu pitali, odakle mi novac niti tražili bilo kakve potvrde iako sam imao spremne potvrde o prodaji crypta od crypto mjenjačnice da im pokažem.
Od onda je prošlo već gotovo godinu dana pa sam već i zaboravio na to.
Nitko me nije ni naknadno ništa pitao ni tražio pa vjerujem da će tako i ostati 
Čini se da svaka banka ima svoja pravila ili sam možda jednostavno imao sreće 

[Domchi]

Hvala na ovim podacima, samo ne vidim da se igdje spominje radnik, mozda su mijenjali format obrasca.
Ono sto sam prije spomenuo sam bio nasao na ovom BUG clanku, tu pise:

Prijavu je moguće izvršiti elektronski, preko ePorezne za građane, preko posebne forme Obrazac RPO. U ovom slučaju obveznik popunjava svoje podatke, označava kategoriju INOZEMNI DOHODAK / PLAĆA I OSTALI PRIMICI, potkategoriju Dohodak od kapitala, i šalje obrazac.

Kada se ovo oznaci onda taj cijeli dio za djelatnost moze biti prazan.

Vrlo lako moguće, moj je bio dosta davno. Čini mi se doduše da je uglavnom nebitno što točno napišeš u RPO, bitno da postoji i da te ubace u evidenciju.

Po ovome sto govoris kao i kolega iznad, izgleda da se vise treba bojati banaka nego porezne 

Pretpostavljam da bi me za isplatu sa strane mjenjacnice mogli zatraziti presliku naloga za withdrawal? Ne vjerujem da bi isli dublje u individualne crypto transakcije jer je to posao porezne ako dode do toga?
Ako nije nista osobno ili osjetljivo za forum, ako bi mogao navesti par primjera do koje mjere su isle te provjere da znam sto me ceka, hvala.

Da, Porezna je još uvijek relativno pasivna po pitanju kriptovaluta, KYC kod financijskih institucija je veća zezancija.

Na exchangeu, hrpa pitanja, od kojih su interesantnija bila zašto koristim VPN, zašto sam tumblao Bitcoine (odgovor na oba pitanja je bio "jer cijenim svoju privatnost"), prodajem li BTC drugim osobama, mogu li dokazati porijeklo (što sam napravio s potpisivanjem poruke s walletom koji sam koristio u vrijeme ETH ICO-a).

U banci, dokaz prihoda (naveo sam isplatu s exchange-a, bez detalja o transakcijama, nisam siguran da su razumjeli što su dobili ali nisu dalje pitali), objašnjenje transakcija/isplata i pravni dokaz/ugovor, i bezobrazno pitanje koliki mi je ukupni net worth.

Magične cifre gdje u banci udaraš u određene limite su 300k kn, i 1M kn, ali to se stalno mijenja, i ovisi što o bankama što o regulatorima. Vrlo lako se možeš naći u situaciji da ti bilo exchange, bilo banka, zamrzne transakciju, u pravilu kad su novci kod njih a tebi nedostupni. Ne možeš odraditi KYC unaprijed i najaviti transakciju pa je onda napraviti brzo - s veseljem će ti odraditi KYC, i onda ponovno stopirati transakciju i tražiti još KYC-a.

U HR bankama trenutno imamo lijepu situaciju da ti se može dogoditi da ti banka stavlja limite koliko svojeg novca možeš potrošiti u mjesec dana. Više o tome sam pisao ovdje, pa da ne ponavljam: https://bitcointalk.org/index.php?topic=3301292.msg56945168#msg56945168

[atom21]

Čini mi se doduše da je uglavnom nebitno što točno napišeš u RPO, bitno da postoji i da te ubace u evidenciju.

Da, u pravu si.

Da, Porezna je još uvijek relativno pasivna po pitanju kriptovaluta, KYC kod financijskih institucija je veća zezancija.

Na exchangeu, hrpa pitanja, od kojih su interesantnija bila zašto koristim VPN, zašto sam tumblao Bitcoine (odgovor na oba pitanja je bio "jer cijenim svoju privatnost"), prodajem li BTC drugim osobama, mogu li dokazati porijeklo (što sam napravio s potpisivanjem poruke s walletom koji sam koristio u vrijeme ETH ICO-a).

U banci, dokaz prihoda (naveo sam isplatu s exchange-a, bez detalja o transakcijama, nisam siguran da su razumjeli što su dobili ali nisu dalje pitali), objašnjenje transakcija/isplata i pravni dokaz/ugovor, i bezobrazno pitanje koliki mi je ukupni net worth.

Magične cifre gdje u banci udaraš u određene limite su 300k kn, i 1M kn, ali to se stalno mijenja, i ovisi što o bankama što o regulatorima. Vrlo lako se možeš naći u situaciji da ti bilo exchange, bilo banka, zamrzne transakciju, u pravilu kad su novci kod njih a tebi nedostupni. Ne možeš odraditi KYC unaprijed i najaviti transakciju pa je onda napraviti brzo - s veseljem će ti odraditi KYC, i onda ponovno stopirati transakciju i tražiti još KYC-a.

U HR bankama trenutno imamo lijepu situaciju da ti se može dogoditi da ti banka stavlja limite koliko svojeg novca možeš potrošiti u mjesec dana. Više o tome sam pisao ovdje, pa da ne ponavljam: https://bitcointalk.org/index.php?topic=3301292.msg56945168#msg56945168

Hvala, ovo uveliko pomaze.
Zaboravio sam da su zapravo mjenjacnice te prve koje ce krenuti sa svojim provjerama, tu onaj osnovni KYC nije dovoljan. Po pitanjima sa VPN-om i tumblanjem su vrlo detaljni vidi se.

Ovo sa limitima sam bio procitao, a i imao i osobnog iskustva s karticom sa smijesno niskim limitima.

To je sto se tice novca koji je vec uplacen. A kada tek isplacujemo vece iznose iz inozemstva, da li treba banci unaprijed najaviti uplatu?
Jer sam bio procitao na drugom forumu da su nekome blokirali uplatu pa je trebao ponoviti, ali tu je bio neki problem sa deviznim racunom (?), ne sjecam se sad tocnih detalja.

[Lucius]

Osobno nisam čuo za takav slučaj vezan uz crypto. Thompsona su 2013.-14. lovili za 2007., dakle vjerojatno su dizali parnicu neposredno prije zastare.

Ako se na varam zastara u slucaju neplacenoga poreza nastupa nakon 6 godina, ali sto to tocno znaci? Je li to 6 godina od trenutka kada Porezna sluzbeno kaze da si duzan platiti porez ili 6 godina od trenutka kada je zakonski nastala obveza placanja poreza?

Svi znamo da je u HR ionako 2 godine nakon kupnje kriptovalute porez 0%, ali sto je recimo sa zaradom od signature kampanja na koje bi ako se ne varam trebali placati porez na drugi dohodak? Ako je netko recimo 2016 zaradio 1 BTC na signature/bounty kampanjama i nije to nikada prijavio niti pretvorio u fiat, te to napravi nakon 6 godina i isplati si lovu na bankovni racun, govorimo li u takvom slucaju o zastari ili je takva zarada ipak i dalje opreziva?

[Daniel91]

Osobno nisam čuo za takav slučaj vezan uz crypto. Thompsona su 2013.-14. lovili za 2007., dakle vjerojatno su dizali parnicu neposredno prije zastare.

Ako se na varam zastara u slucaju neplacenoga poreza nastupa nakon 6 godina, ali sto to tocno znaci? Je li to 6 godina od trenutka kada Porezna sluzbeno kaze da si duzan platiti porez ili 6 godina od trenutka kada je zakonski nastala obveza placanja poreza?

Svi znamo da je u HR ionako 2 godine nakon kupnje kriptovalute porez 0%, ali sto je recimo sa zaradom od signature kampanja na koje bi ako se ne varam trebali placati porez na drugi dohodak? Ako je netko recimo 2016 zaradio 1 BTC na signature/bounty kampanjama i nije to nikada prijavio niti pretvorio u fiat, te to napravi nakon 6 godina i isplati si lovu na bankovni racun, govorimo li u takvom slucaju o zastari ili je takva zarada ipak i dalje opreziva?

Da, ovo za signature kampanje je stvarno ''škakljivo'' pitanje.
Dok se radi o manjim iznosima koji se anonimno mogu dizati na crypto mjenjačnicama ili btc bankomatima, to zapravo i nije neki problem.
Problem će nastati kada jednom btc cijena skoči na recimo $ 300 k i više, i kada ta prikupljena sredstva na crypto novčanicima budu puno više vrijedila.
Teoretski kroz višekratno obilaženje svih poslovnica crypto mjenjačnica u Zagrebu i dalje će biti moguće anonimno pretvoriti sve crypto valute u kune, ali što onda?
Ne dižeš novce da bi ih držao pod jastukom ili u novčaniku.
Onog trenutka kada odlučiš kupiti auto, kuću, apartman na moru, brod... preko OIB porezna će tu transakciju odmah vidjeti a vidjet će i veliki nesrazmjer u prijavljenim prihodima i nekom u poreznoj službi upalit će se ''crvena lampica'' i pokrenut će se porezni nadzor.
Ja sam za sada ovaj problem riješio na taj način da sam prikupio dokumentaciju tj. papirologiju na temelju podataka iz svojeg prvog btc walleta, kojeg sam kreirao još 2014, s obzirom na tumačenje porezne (koje sam dobio na svoj email) da ih ne zanimaju crypto sredstva zarađena prije 1.1.2016 i da to ne treba prijavljivati.
Zanimljivo je da iako sam anonimno prodao btc za gotovo 100 000 kn ove godine u crypto mjenjačnicama i uplatio ih kao ''polog gotovine'' na svoj bankovni račun, da bih mogao kupiti udjele u 1 investiciji u real sektoru, start up-u, do sada me nitko ništa nije pitao ni u banci ni u poreznoj.
Da li sam prošao ''ispod radara'' li su spori pa još nisu došli do mene, nemam pojma.
Naravno, ovaj ''stari'' wallet neću moći još dugo koristiti kao ''kviska'' pa se iskreno nadam da porezna zastara zaista ide nakon 6 godina, jer će mi to stvarno ''olakšati'' život.
Domchi, možeš li objasniti ovo pravilo zastare nakon 6 godina?

Inače, također iz odgovora porezne proizlazi da se zarada od signature kampanja mora prijavljivati u roku 8 ili 15 dana, čini mi se, čak i ako se crypto sredstva ne pretvore u fiat već ostanu na crypto novčaniku, treba se i prijaviti u registar poreznih obveznika, nositi ispunjen joopd obrazac u poreznu ili prijaviti preko e- porezne... ukratko, prekomplicirano i potpuno neživotno po mojem mišljenju.
Bilo bi bolje da nam odrede neki paušal kao za iznajmljivače apartmana na moru.

[cryptofrka]

Zanimljivo je da iako sam anonimno prodao btc za gotovo 100 000 kn ove godine u crypto mjenjačnicama i uplatio ih kao ''polog gotovine'' na svoj bankovni račun, da bih mogao kupiti udjele u 1 investiciji u real sektoru, start up-u, do sada me nitko ništa nije pitao ni u banci ni u poreznoj.
Da li sam prošao ''ispod radara'' li su spori pa još nisu došli do mene, nemam pojma.

Ma vjerujem da te za 100 tisuća kuna nitko nikad ništa neće ni pitati. Da si uplatio 3 milijuna, onda bi sigurno bilo pitanja otkud ti.
Međutim, ukoliko mjesec po mjesec stavljaš malo love na račun to ni nije sumnjivo - pa ja recimo curi prebacujem svaki mjesec 3000 kn jer je ona otvorila neki račun za kućni budžet. Di bi došli da pitaju svaku takvu osobu otkud im lova.

Jedno totalno offtopic pitanje - al zašto ti toliko riječi stavljaš u navodnike?

[Daniel91]

Zanimljivo je da iako sam anonimno prodao btc za gotovo 100 000 kn ove godine u crypto mjenjačnicama i uplatio ih kao ''polog gotovine'' na svoj bankovni račun, da bih mogao kupiti udjele u 1 investiciji u real sektoru, start up-u, do sada me nitko ništa nije pitao ni u banci ni u poreznoj.
Da li sam prošao ''ispod radara'' li su spori pa još nisu došli do mene, nemam pojma.

Jedno totalno offtopic pitanje - al zašto ti toliko riječi stavljaš u navodnike?

A ne znam;  valjda "profesionalna deformacija ".
Ahh,  izgleda da sam opet stavio "navodnike " 

[kriptmaster]

- kako se plaća porez na stake?

Isto tako, nedefinirano, i nisu odgovorili na postavljeno pitanje.

Osobno bih ga smatrao ili kamatom (kao kod kamata na štednju) ili dividendom (jer se može tumačiti da si jedan od dioničara u DAO-u). Oboje je 10%+prirez, samo je malo različita papirologija i rok u kojem to moraš prijaviti i platiti; za kamate je unutar 30 dana, a za dividende ako se dobro sjećam unutar 8 dana.

Budući da je nedefinirano, postoji još jedan način na koji se ovome može pristupiti, a to je da kažeš da budući da nije propisan zakonski temelj po kojem se može platiti porez na staking, i jednostavno ne platiš porez na to, računajući da nemaju zakonske osnove goniti te za to.

Mislim da ta vrsta poreznog neposluha nama Hrvatima ne bi škodila, svi cijelo vrijeme sebe same maltretiramo kako navući zakon da se nekako pokrijemo, i to je donekle razumljivo budući da si kriv ako nisi platio porez bez obzira što zakon nije jasan, ali isto tako, Porezna je tu da nama bude servis na usluzi, jer smo mi ti koji je plaćamo. Ovo što se sada događa, da se Poreznu treba vući za skute i tražiti dopuštenje da se nekako plati porez, je zapravo krajnje naopaka situacija.

Ima hrpa različitih načina stakeanja ali za neki klasični poput ETH/ADA(mijenjačnica/wallet delegacija) zar nije i tehnički točno tumačenje da je jedan dio vrijednosti stakea(A) koji običan korisnik primi zapravo "stock split"? Jer doslovno nastaju novi tokeni koji se dodijeljuju ali samo određenima.
A drugi dio stakea(B) se dobiva od feejeva transakcija pa se teoretski može smatrati kao ovo što si opisao(kamata/dividenda ali nikad novčano isplaćena) ili čak opet kao (A) ako se smatra da su feejevi potrošeni(plaćeni su sustavu, na neki način burnani i nisu dostupni otvorenom marketu sve do iduće stake isplate) pa mi se čini i izglednije da sustav zapravo i njihovu vrijednost "stock splita".

Naravno kao što kažeš trenutno je nedefinirano ali ima li ova pretpostavka smisla kao i tvoje ili postoji nešto što ju u potpunosti pobija?

[Domchi]

To je sto se tice novca koji je vec uplacen. A kada tek isplacujemo vece iznose iz inozemstva, da li treba banci unaprijed najaviti uplatu?

Ja sam probao, ali koliko sam shvatio nemaju nikakav mehanizam za najavu transakcija pa ti samo kažu da će sve biti OK i da samo uplatiš. Ali bitno veće šanse su ti da će ti netko zaustaviti transakciju s kojom isplaćuješ nego onu s kojom uplaćuješ.

[Domchi]

Zanimljivo je da iako sam anonimno prodao btc za gotovo 100 000 kn ove godine u crypto mjenjačnicama i uplatio ih kao ''polog gotovine'' na svoj bankovni račun, da bih mogao kupiti udjele u 1 investiciji u real sektoru, start up-u, do sada me nitko ništa nije pitao ni u banci ni u poreznoj.
Da li sam prošao ''ispod radara'' li su spori pa još nisu došli do mene, nemam pojma.

Izvadio sam lovu iz crypta i kupio za te novce stan 2017., sve legalno i preko tekućeg, još me nitko ništa nije pitao.

Naravno, ovaj ''stari'' wallet neću moći još dugo koristiti kao ''kviska'' pa se iskreno nadam da porezna zastara zaista ide nakon 6 godina, jer će mi to stvarno ''olakšati'' život.
Domchi, možeš li objasniti ovo pravilo zastare nakon 6 godina?

Nažalost ne znam ništa više osim tih 6 godina koje pišu u zakonu, a na sreću nemam ni osobnih iskustava.

Inače, također iz odgovora porezne proizlazi da se zarada od signature kampanja mora prijavljivati u roku 8 ili 15 dana, čini mi se, čak i ako se crypto sredstva ne pretvore u fiat već ostanu na crypto novčaniku, treba se i prijaviti u registar poreznih obveznika, nositi ispunjen joopd obrazac u poreznu ili prijaviti preko e- porezne... ukratko, prekomplicirano i potpuno neživotno po mojem mišljenju.
Bilo bi bolje da nam odrede neki paušal kao za iznajmljivače apartmana na moru.

Da ispričam jedno moje iskustvo s porezima, sad kad sam to nakon pola godine navlačenja konačno raspetljao.

Dakle, prijavljivao sam JOPPD svaki mjesec, i početkom godine sam jedan mjesec zeznuo u izračunu pa sam greškom uplatio 200tinjak kn previše. OK, ništa, predam ispravljeni JOPPD, i postoji u e-Poreznoj stanoviti SNU sustav (koji radi samo tokom radnog vremena ) preko kojeg se može zatražiti povrat preplate da me e-građanin ne gnjavi svaki mjesec da imam neuparene uplate. Pokušam predati zahtjev za povrat preplate, i dobijem grešku da mi neće vratiti novce jer imam neke neplaćene kamate. Nakon mejlanja s Poreznom, par mjeseci kasnije, ispadne da je riječ o nekoj kamati od tridesetak lipa. OK, dam zahtjev preko SNU sustava da se plati tih tridesetak lipa, i pokušam napraviti povrat - i opet ista greška. Zovem svog poreznog referenta, i žena mi kroz nekoliko konverzacija pristojno objasni da - ne zna. Može li me uputiti na osobu koja bi trebala znati? Pa, ne, ona je definitivno kontakt za takve stvari, ali zbilja ne zna zašto se sustav tako ponaša. Na kraju sam prokljuvio da ako probam dati nalog na iznos koji je veći od kamate a manji od preplate, dobijem specifičniju poruku o greški u kojoj piše koliko sam točno dužan kamata - 0,02 lipe. OK, platim i to, i onda mi iduće iskoči da sam dužan 70ak kn. OK, platim i to. Onda mi je još jednom iskočio originalni iznos od tridesetak lipa, platio sam i to, i onda sam si konačno uspio preostali iznos isplatiti natrag.

Otkud te kamate? Zašto sam morao platiti četiri različita iznosa za kamate jedan za drugim? Nitko ne zna... u e-Poreznoj na dva različita mjesta gdje bih očekivao da piše da sam dužan neki porez cijelo vrijeme ne piše da postoji neki neplaćeni porez. Do trenutka kad sam imao preplatu poreza, sve je bilo OK. Koliko ja znam i imam u svojoj evidenciji skupa s platnim nalozima, sve prethodne JOPPD-ove sam uredno i u roku platio, bio je samo jedan gdje sam kasnio jedan dan, zbog toga što je bio praznik pa NKS nije radio.

Zaključak? Bolje ne prijaviti porez, jer će te inače birokracija žvakati mjesecima dok je se ne oslobodiš. Da sam barem mogao jednostavno im ostaviti tih 200 kn, manje bi me koštalo, ali ni to nisu dali jer... valjda ne postoji obrazac za to.

[Domchi]

Ima hrpa različitih načina stakeanja ali za neki klasični poput ETH/ADA(mijenjačnica/wallet delegacija) zar nije i tehnički točno tumačenje da je jedan dio vrijednosti stakea(A) koji običan korisnik primi zapravo "stock split"? Jer doslovno nastaju novi tokeni koji se dodijeljuju ali samo određenima.
A drugi dio stakea(B) se dobiva od feejeva transakcija pa se teoretski može smatrati kao ovo što si opisao(kamata/dividenda ali nikad novčano isplaćena) ili čak opet kao (A) ako se smatra da su feejevi potrošeni(plaćeni su sustavu, na neki način burnani i nisu dostupni otvorenom marketu sve do iduće stake isplate) pa mi se čini i izglednije da sustav zapravo i njihovu vrijednost "stock splita".

Naravno kao što kažeš trenutno je nedefinirano ali ima li ova pretpostavka smisla kao i tvoje ili postoji nešto što ju u potpunosti pobija?

OK, ali kod stock splita vlasnik ostaje isti (nema "otuđenja"), i ukupna vrijednost dionica ostaje ista, a ovdje očito nastaju novi tokeni i/ili stari mijenjaju vlasnika. Ako idemo u tom smjeru, više bih povukao paralelu sa izdavanjem novih dionica kojima onda platiš CEO-a, barem za ove novostvorene. Ako ide iz feejeva, onda je očito promjena vlasnika, pa je daljnje pitanje je li to plaćanje nekog rada... ali u tom smjeru po meni leže komplikacije i ne vidim baš neka praktična rješenja. Radije bih išao u smjeru kamata, jer doslovce imaš oročenje, i dobiješ neke novce na temelju toga što si prethodno oročio glavnicu.