 Show Posts
|
|
Pages: [1]
|
Po meni to bi rebalo ići ovako:
Recimo kupim jahtu i oni ne znaju od čega i to im je razlog za pokretanje postupka. Moj dokaz je trade history unatrag 6 godina.
Ako ne vjeruju, mogu pitat burzu, a ako burze više nema, onda bi to trebao biti njihov problem. Dakle po meni oni mogu moju riječ osporiti samo ako imaju kontra dokaz. Osim ako je moja izjava nepotpuna, proturječna itd... Ako sam u krivu, onda ne znam kako bi im se išta moglo dokazati.
Ne znam što rade ako, istraživajući jahtu, ustanove da mi je isplaćen dohodak prije 7 godina koji nisam prijavio.
Ako u zadnjih 6 godina imaš proporcionalne prihode dovoljne za jahtu, onda nemaš problema, čak i ako nemaš kompletan slijed novca i dokaze za cijeli iznos. Ali ako ispadne da si kupio jahtu, a nisi platio porez na kapitalnu dobit, niti ništa slično, niti si te novce naslijedio, a plaća ti je 1000 EUR mjesečno, e onda si sumnjiv, i mogu ti naplatiti porez (i to onaj najskuplji, 60%+) na novce s kojima si platio jahtu ukoliko ne dokažeš neke prihode koji bi mogli opravdati porijeklo tog novca. Ma dobro, mislim, svaki ozbiljan krimos plaća nekakav porez. Lako je platit porez na kapital prije kupnje jahte, ili prijavit neoporezivi primitak i pokazat im nekakav fifo od 10000 linija. Ali oni s tim vjerojatno ne mogu ništa počet i pretpostavljam da jedino gledaju kupnje za fiat (jesu li došle iz banke) i početno stanje. A ako početno stanje na fifo nije 0 ili ako ne mogu dobiti potvrdu od banke onda i dalje mogu pitati od kuda i ta pitanja valjda mogu ići samo 6 godina unazad. Pokažem im history sa poč. stanjem prije 6 godina i oni bi mi morali vjerovati ako nemaju dokaz protiv mene (npr ako su od burze/banke dobili drugačiju informaciju), je li tako? U tom slučaju ti je itekako u interesu naći dohodak od prije 7 godina koji nisi prijavio i platiti porez na njega, jer je porez na njega vjerojatno manji od najskuplje porezne stope.  Tako misliš, a koliko unatrag uopće mogu prijaviti porez? Nisam siguran da li obrazac na e-poreznoj za naknadnu prijavu inozemnih primitaka uopće prihvaća dalje od 6 godina. |
|
|
|
Jel nakon 6 godina apsolutna zastara i ne mogu te vise pitati od kud, kak i zakaj? Meni je zadnje na wallet stiglo krajem 2018., ali vecina je gore od kraja 2016. i cijelu 2017.
Nije baš apsolutna, za porijeklo imovine te mogu pitati i nakon 6 godina, ali kod toga ne moraš dokazivati baš svaki cent i cijeli tok novca, nego samo generalno opravdati da si imao dovoljno velika primanja da stekneš tu imovinu i da nisi lopov. Stvarno? Mogu naplatiti porez za neprijavljeni dohodak stariji od 6 godina? Drugo je ako misle da sam nešto ukrao. Onda po meni više nisu nadležni nego moraju pisati prijavu DO. Znam da se unutar 6 godina svodi na to da je teret dokazivanja na meni, a ako nemam dokaze, porezna može jednostavno "utvrditi" poreznu obvezu po osnovi nesrazmjera dohotka i imovine. Po meni to bi rebalo ići ovako: Recimo kupim jahtu i oni ne znaju od čega i to im je razlog za pokretanje postupka. Moj dokaz je trade history unatrag 6 godina. Ako ne vjeruju, mogu pitat burzu, a ako burze više nema, onda bi to trebao biti njihov problem. Dakle po meni oni mogu moju riječ osporiti samo ako imaju kontra dokaz. Osim ako je moja izjava nepotpuna, proturječna itd... Ako sam u krivu, onda ne znam kako bi im se išta moglo dokazati. Ne znam što rade ako, istraživajući jahtu, ustanove da mi je isplaćen dohodak prije 7 godina koji nisam prijavio. |
|
|
|
Sto porezno s tokenima koji nisu tradeable u trenutku rudarenja? Ili su dobiveni kao reward u stakeanju ali nisu transferable (samo 'claim' dozvoljen) pa nemaju jos trzisnu vrijednost?
Npr Chia, mining s diskovima prva 3 mjeseca od launcha u 2021 nije bio enablean transfering, samo si rudario i skupljao na svoju adresu. Onda se u hard forku ukljucio transfering.
Ima jos jedan blockchain, mineao se 2 godine ali nije imao nikakvu vrijednost osim nekih malih telegram grupa gdje su ljudi OTC to razmijenili. Sad kad vise nema mininga ima mali exchange gdje se moze pratiti cijena, ali sto napraviti s 2 godine "drugog dohodka" bez vrijednosti.
U Americi postoji staro pravilo da primitak nematerijalne imovine koja nije cash ekvivalent nije dohodak (u trenutku primanja). A nije cash ekvivalent ako nema načina kako bi ga mogao zamijeniti za gotovinu ili kupiti nešto s tim. Čak ako načelno postoji tržište, ali je nelikvidno, onda isto nije cash ekvivalent (pretpostavka je da nisi prodao). Ne znam kako je u hr, ali ne bi smjelo biti puno drugačije jer ako bi počeli izmišljati dohodak koji u stvarnosti ne postoji samo da ti opale nekakav porez, to bi bila pozivnica peračima novca iz cijelog svijeta da dođu ovamo prijavljivati svoj "dohodak". EDIT: Ta pravila o cash ekvivalentu su puno starija od kripta. Ne znam kako se to sada konkretno primjenjuje. |
|
|
|
Ako sam npr. u 7. mjesecu 2017. kad je cijena ETH bila cca 250$ izrudario 1 ETH, pa mjesec dana kasnije još jedan, itd.... Što bi mi bila osnovica za porez ako bih išao platiti porez, doprinose i sve ostalo od rudarenja? Cijena koja je bila u momentu kad sam izrudario ili sadašnja cijena? Napomena da ga nisam prodavao u međuvremenu nego hodlao.
I kako se uzima odbitak struje koja je bila potreban za to rudarenje? Pretpostavljam da bi se to nekako trebalo evidentirati kao trošak.
Iz iskustva, da li je dovoljna Excel tablica sa exportom transakcija sa mjenjačnice kao dokaz ili treba imati i screenshot history-ja sa mjenjačnice?
I da li porezna može tražiti tvoje pristupne podatke za mjenjačnicu da provjeri istinitost tvrdnji. Jer realno netko može u excel upisati bilo što, a za screenshot može editirati stranicu prije pravljenja screenshota.
Ako se radi o 2017, mislim da to otišlo u zastaru zadnjeg dana veljače 2024. Trebao bi provjeriti kako se točno računaju zastarni rokovi. Inače porezna može pitat mjenjačnicu. Drugo je pitanje da li mjenjačnica s njima želi surađivati i da li uopće ima te podatke. Mislim da nema načina da te traže tvoje osobne pristupne podatke. Koliko znam oni samo prikupljaju podatke s raznih strana i ako se nešto ne slaže moraju te prvo pitat i ako misle da lažeš na kraju postoji sud gdje ipak moraju dokazati svoje tvrdnje. |
|
|
|
Ovo je situacija, da. Međutim nije povučeno s platforme i sad će mi se dogodit da ću imat:
ulaz 5000, ulaz 3000, ulaz 2000 - izlaz 5 godina kasnije - 8000.
Svejedno po meni moram platit 10% dobiti na (recimo) 500$ realiziranog profita za 2019, koji se ne anulira s 1000$ gubitka iduće godine, jel tako?
ako ti je zadnja fiat kupnja bila prije više od 2 godine od prodaje onda je neoporezivo. Samo ne znaš koliko si neoporezivo zaradio ako nemaš FIFO. a oni kao hoće da im kažeš koliko. Di nađete tu fifo tablicu, ima neki link ili šta?
pa imaš Domchijev fifoator.com samo moraš lijepo sredit ulazni csv prema primjeru. |
|
|
|
Sad ispada da zbog tih neoporezivih primitaka moraš imat FIFO dulje od 2 godine, čak ako i možeš dokazati da su ti sve kupnje za fiat starije od 2 godine.
1.1. svake godine napraviš screenshote / PDF-ove svih walleta, računa i adresa sa trenutnim stanjem. To su dokazi. Onda od tog početnog stanja imaš dalje FIFO za dve godine. Zatim obrišeš FIFO sa evidencijama starijima od 1.1. pred dve godine jer ti to više ne treba. Doduše, to je sve špekulacija - Porezna nigdje nije rekla da se FIFO ne treba čuvati dulje od 2 godine, samo što je očito da ako možeš dokazati kompletan tok novca u zadnje 2 godine, i stanje pred 2 godine, time imaš sve što ti treba za dokazati koliko poreza trebaš platiti. Eventualno te mogu tražiti dokaze za porijeklo novca, ali to te mogu tražiti za sve što si stekao otkad si se rodio, i ne mogu očekivati od tebe da imaš kompletnu evidenciju. U svakom slučaju, ne vidim razloga da ako se jednom potrudiš imati FIFO evidenciju to ne čuvaš čisto zbog sebe. da ali ako krećeš u FIFO od stanja od prije 2 godine, onda ne znaš koliko si točno neoporezivo zaradio (ili izgubio). Znaš samo da je neoporezivo. Recimo nemaš fifo pa pišeš nabavnu cijenu 0 i ispada da si puno zaradio, a zapravo nisi zaradio ništa jer si skupo kupovao prije 2 godine. U vezi porijekla, mislim da bi trebalo biti dovoljno dokazati porijeklo ulaza na određenu burzu unatrag 6 godina, Nabavne cijene ne bi trebale igrati ulogu pa ni FIFO. |
|
|
|
|
Sad ispada da zbog tih neoporezivih primitaka moraš imat FIFO dulje od 2 godine, čak ako i možeš dokazati da su ti sve kupnje za fiat starije od 2 godine.
|
|
|
|
|
Samo da razjasnim, ako je po fifo tablici (ukupno) gubitak na neoporezivim prodajama, onda se valjda ništa ne prijavljuje?
|
|
|
|
Da se gleda vremenski period u sat, a ne u dan, onda bi ovo što pričaš bilo OK - ako je transakcija na dan nabave bila u podne 1.1.2020., i sad prodaješ 1.1.2023. prijepodne, onda je to u periodu od manje od dve godine.
No iz primjera FIFO evidencije znamo da se evidentira samo datum, a ne i vrijeme transakcije. Dostavljači, jasno, prate sate, ali nisam još vidio npr. računovođu koji prati sate kad se neka transakcija dogodila. Tako da mi se čini da tu treba primjenjivati računovodstvenu logiku, 2 godine je ipak period koji ne pratiš u sat.
Definitivno je nešto što ću provjeriti s poreznim savjetnikom, ali prilično sam siguran da znam što će mi reći, budući da smo već imali sličnu raspravu vezano uz "30 dana od primitka dohotka", gdje sam od poreznog referenta dobio informaciju da je to jednako "mjesec dana", a od poreznog savjetnika savjet da ipak ispoštujem tih 30 dana jer u zakonu piše 30 dana. Dakle, do daljnjega bih se držao "2 godine", a ne "2 puta 365 dana osim za prijestupnu godinu 366 puta 24 sata".
ovaj argument ide samo kontra varijante isti dan prije 2 god + 2 koja bi i meni bila čudna, ali ne i nemoguća. Formula koju koristim je, u pseudokodu, otprilike ovakva:
1. kreiraj interval od točno 2 godine
2. provjeri je li razlika između datuma nabave i datuma prodaje manja od tog intervala (za vidjeti je li oporezivo)
Datumi su datumi, tj. timestamp dio je 0, dakle računa se od ponoći do ponoći. Isto tako, library zna ispravno primijeniti interval tako da uzme u obzir prijestupnu godinu.
e tu je razlika, ja mislim da bi za oporezivo trebalo biti manja ili jednaka od intervala. Tako shvaćam rečenicu: Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se...
...u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.dakle uvjet za neoporezivo je strogo veće, a oporezivo je onda negacija toga uvjeta (manje ili jednako) |
|
|
|
tako nekako ide moja logika, a čini se i logika libraryja za datume u Javascriptu.
Ne znam za javascript, ali ako ima nešto kao "time delta" onda je samo pitanje gdje stavljaš < i <= Ovako otprilike radi python pandas: fifoator oporezivo dobivam s (fifo['datum']-fifo['datum nabave'])<timedelta(2*365) dakle oporezivo je ako je držanje strogo kraće od 2*365*24 sata fifoator neoporezivo je (fifo['datum']-fifo['datum nabave'])>=timedelta(2*365) Dakle otuđenje na dan koji je dvije godine nakon nabave ili kasnije. Po meni bi bilo gore <= a dolje > Jer mi rečenica zvuči kao "po isteku roka od 2 godine" je neoporezivo. |
|
|
|
Super mi je fifoator (hvala Domchi).
Imam dosta prodaja koje su se povezale s kupnjama baš na isti dan prije 2 godine i po fifoatoru ispada da su neoporezive (tj. ništa ne piše pod status). Gledam zakon, piše da je neoporezivo ako se otuđuje "nakon dvije godine od dana nabave". Dakle +1 dan?
Obično zakonski rokovi kreću dan nakon događaja. To bi ovdje bilo čak +2 dana.
Mislim da ako je propisan rok od 8 dana od dostave nekakvog rješenja, a dostava je bila u ponedjeljak, tek iduća srijeda je izvan roka. (10. dan)
Drukčije je s poreznom karticom koja ide u crveno već na 9. dan od dana izvješća. Vjerojatno zato što bi po njima bilo idealno platiti na dan izvješća, a sljedeći dan je već "kašenjenje".
(Nije da je "sigurnije" malo produžiti rok. Npr ako sam imao gubitke na taj sporni dan onda plaćam manji porez ako je rok dulji.)
Hm, ovo je dobro pitanje. Godina tj. porezno razdoblje prema JOPPD obrascu traje od 1.1. do 31.12., ne traje do 1.1. iduće godine. Odnosno, ako kupiš 1.1.2021., i prodaš 1.1.2023., prodao si "nakon 2 godine", jer je 2 godine isteklo točno u ponoć između 31.12.2022. i 1.1.2023. - tako nekako ide moja logika, a čini se i logika libraryja za datume u Javascriptu. Dakle ako kupiš 1.1.2021., kupio si u jednoj poreznoj godini, pa je prošla još cijela jedna porezna godina, i tek onda dolazi 1.1.2023. koji je prvi dan treće porezne godine. Jesam li u krivu? Obično razlikuju kalendarsku od godine u smislu vremenskog roka. Porezne prijave vrijede za kalendarsku dakle sve što završava na 2023 je ista kalendarska i ima 365 dana i 365*24sata. dakle ako kažu od 1.1 do 31.12 podrazumijeva se da da se broji prvi i zadnji dan (nisu rekli "nakon 1.1" pa do 31.12. Neki put kažu "unutar iste kalendarske godine" ali ako si kupio popodne 1.1.2023 i prodao ujutro 1.1.2024 nisi držao 365*24 sata, a trajanje bi u ekstremnom slučaju moglo biti punih 24 sata kraće (kupio 1.1.2023 23:59 prodao 1.1.2024 00:01. Od tuda i to produženje roka kod dostava: tako da nisi na gubitku ako ti je rješenje dostavljeno u ponedjeljak minutu prije ponoći na utorak: opet imaš 8x24 sata za odgovor do ponoći s idućeg utorka na srijedu. Tako ja barem to vidim. To bi bilo 2godine +1dan. 2godine +2dana bi bilo da ignoriraju sate kupnje i broje sljedeći dan kao prvi dan držanja i traže prodaju "nakon" 365-og dana držanja. Za prijestupne je valjda 366?! |
|
|
|
|
Super mi je fifoator (hvala Domchi).
Imam dosta prodaja koje su se povezale s kupnjama baš na isti dan prije 2 godine i po fifoatoru ispada da su neoporezive (tj. ništa ne piše pod status). Gledam zakon, piše da je neoporezivo ako se otuđuje "nakon dvije godine od dana nabave". Dakle +1 dan?
Obično zakonski rokovi kreću dan nakon događaja. To bi ovdje bilo čak +2 dana.
Mislim da ako je propisan rok od 8 dana od dostave nekakvog rješenja, a dostava je bila u ponedjeljak, tek iduća srijeda je izvan roka. (10. dan)
Drukčije je s poreznom karticom koja ide u crveno već na 9. dan od dana izvješća. Vjerojatno zato što bi po njima bilo idealno platiti na dan izvješća, a sljedeći dan je već "kašenjenje".
(Nije da je "sigurnije" malo produžiti rok. Npr ako sam imao gubitke na taj sporni dan onda plaćam manji porez ako je rok dulji.)
|
|
|
|
No po meni je stvar dosta jasna - stakeani crypto je i dalje tvoj, nije otuđen, nego je samo zalockan u nekom smart contractu ili dan trećoj strani u neki staking pool. Dakle, nema poreznog događaja koliko god stakeaš ili odstakeaš crypto, do trenutka kad dobiješ staking reward, koji se onda oporezuje kao drugi dohodak.
Treba imati na umu da pravno vlasništvo nije uvijek ista stvar kao i fizički posjed ili kontrola nad nečim. Sjeti se da porezna nema nikakvog problema s time da daješ svoje novce trećoj strani (npr. banci), a da su oni i dalje "tvoji", štoviše, u fiat svijetu je to jedino i moguće s digitalnim novcem, jer je prije Bitcoina jedini način da posjeduješ digitalni novac bio da ti ga neki drugi "autoritet" (banka) čuva kod sebe i vodi u svojoj bazi. Da ti banka dozvoli da sam raspolažeš sa svojim digitalnim novcem, teško bi se osigurali od toga da si ga iskopiraš, editiraš ili umnožiš (to je double spend problem i riješiti ga nije trivijalno).
Dakle koliko god mi u crpyto svijetu dobijemo alergiju i ponavljamo "not your keys not your coins", poreznim rječnikom, time što si svoj crypto stakeao ili uplatio nekome, ne znači da je on "otuđen". Porezna smatra da je crypto i dalje tvoj iako si ga uplatio na exchange (preciznije, na svoj račun na exchange-u) ili u neki staking pool.
Ovo s bankama je dobar argument. Razmišljao sam o tome ali sam se bojao nekome objašnjavati da sav novac koji nemaš u gotovini nije tvoj nego potraživanje prema banki. Ako izgubiš stake, npr. zato jer je slashan, e onda si u FIFO evidenciju pišeš da je otuđen, i to po cijeni od 0 EUR. Srodno pitanje: withdrawal feeevi: računaš da je to isto otuđeno po cijeni cijeni 0, dakle umanjuje profit, ili kao da je prebačeno u neki coin kojeg nikad nisi prodao? |
|
|
|
|
Ovo sa FIFOom po cijeloj imovini otvara toliko novih pitanja.
Kako bi se gledalo po FIFO, ako je kripto negdje zaključan na stake ili tako nešto? Ne pitam za zaradu od toga - to znam da je drugi doh. Nego, da li je taj stake još u portfelju izmiješan s drugom "istovrsnom" imovinom ili je privremeno izuzet. (možeš ga i izgubiti).
Kod stake na blockchainu je možda nešto jasnije, jer obično zauzvrat dobiš nekakve tokene, pa to mogla biti kripto-kripto zamjena. Iako je pitanje što stvarno možeš s tim tokenima osim vraćanja stakea.
Ali što ako nije na blockchainu, nego npr običan ugovor s validatorom. Pošalješ mu ETH i on ti za mjesec dana vrati stake+zaradu.
Slično recimo, ako nekome ugovorno prepišeš dionice kao garanciju za nekakav posao.
Puno prostora za intrepretacije ako se ne prate fizičke transakcije.
Inače Nijemci su izdali mišljenje da se fifo radi po svakom walletu posebno, ali oni mogu i dionice dijeliti na posebne račune. A kod Amera koliko shvaćam svejedno sve dok se držiš istog principa.
|
|
|
|
|
da, da točno, to bi bilo kao da svaki put počinjem novu fifo listu. Budem probao fifoator.
|
|
|
|
|
Evo mene opet s FIFO mukama.
Mislim da sam uspio ujediniti podatke sa svih burzi/walleta.
Dakle situacija je ta da sam prije 2+ godina zapravo imao dosta ovog coina kojeg sada prodajem.
Još jednom provjeravam, procedura je ta da prije svake prodaje provjeravam stanje portfelja točno na prethodni dan prije 2 godine?
Čim nađem taj coin onda nema poreza i ne trebam dalje ništa računati?
Ako nemam dovoljno starih coinova onda znači da prodajem prvu sljedeću kupnju.
Ako je kupnja bila za fiat onda znam nabavnu cijenu.
Ako sam kupio za kripto, uzeo bih nabavnu cijenu 0. (Valjda je to ok ako bez FIFO mogu dokazati porijeklo cijelog kripta kojeg imam)
|
|
|
|
|
ok, puno hvala. Moram dobro razmislit o tome.
Sorry ako bombardiram pitanjima, mislio sam da sam riješio s porezom, sad sam malo u šoku.
|
|
|
|
Poreznu ne zanima prebacivanje novca među računima jer to ne utječe na porez, dakle uzmeš sve transakcije po svim računima, spojiš ih u jednu listu, sortiraš kronološki, i onda na temelju toga dalje radiš FIFO. Nisam siguran na što misliš pod "ponovnim sortiranjem"?
Tražio sam post, ali ne mogu naći. Ugl nešto ovakvo: 1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet 2) kupio drugi BTC 3) prodaja -> prodao sam drugi BTC druga situacija: 1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet 2) kupio drugi BTC 3) prebacio prvi BTC nazad na burzu 4) prodaja jednog BTC sad, ako se dobro sjećam: -netko na forumu je rekao da sam prodao prvi BTC jer je "stariji". -ja mislim da sam prodao drugoga jer je taj bio prvi na fifo listi accounta na burzi; po meni ako misliš da si prodao prvog, impliciraš da se nakon svakog ulaza izvana lista sortira prema datumu stjecanja iz fiat što mi je kontra fifo logike. E da, u oba slučaja prvo prodaješ prvi BTC, ili preciznije, BTC sa starijim datumom nabavke. Ne postoje "različite" FIFO liste, nego samo jedna, odnosno princip je First In, First Out, onaj BTC koji si prvi kupio ćeš isto tako i prvi prodati. Svi bitcoini su "fungible", odnosno nije bitno gdje se taj bitcoin fizički nalazi, u walletu ili na exchange-u, Porezna nema koncept walleta ili exchange-a, oni gledaju tvoju kompletnu imovinu gdje god se nalazila. Primjera radi, isto tako Poreznoj kad trebaš platiti porez nije bitno da si platio porez s točno tom novčanicom koju si dobio kad si prodao taj konkretni BTC; možeš platiti s bilo kojom novčanicom iz svojeg novčanika, ili s novcem s tekućeg računa, ili možeš posuditi novce od frenda pa platiti s tim novcem. Mislio sam da su mi jasni ti kripto porezi, ali ovo mi je sad potpuno novo. Je li to tvoja interpretacija/jel porezna nešto rekla iz čega se može zaključiti da je to njihov stav? Mislim ako žele pratiti tok novca, kako im nije bitno od kuda je došao bitcoin kojeg sada prodajem? Recimo mogao sam rasprodati sve btc za drugi kripto, a sada potpuno nevezano za to zaradim jedan BTC kao drugi dohodak prijavim preko JOPPD i odmah prodam. Ispada da je osnovica za kap dobitke cijena mog prvog BTC ili je porez 0 ako sam slucajno taj prvi BTC kupio prije vise od 2 godine? Dakle da bih unovčio plaću, moram znati pošto sam i kada kupio coin u kojem su me isplatili inače plaćam 10% poreza na nekakve virtualne dobitke koje zapravo nisam ostvario? Dakle dvije potpnuo odvojene aktivnosti špekulacija/rad koje se sad naknadno povezuju preko poreza na kap dobitke. Da ne kažem da sam rad mogao obaviti, ne privatno nego preko obrta. Po tome što kažeš zapravo trebam gledati koje coinove sam kupovao za fiat prije više od dvije godine i onda prelazim preko kripto-kripto parova do tog konkretnog coina i njega prodajem za fiat? |
|
|
|
Poreznu ne zanima prebacivanje novca među računima jer to ne utječe na porez, dakle uzmeš sve transakcije po svim računima, spojiš ih u jednu listu, sortiraš kronološki, i onda na temelju toga dalje radiš FIFO. Nisam siguran na što misliš pod "ponovnim sortiranjem"?
Tražio sam post, ali ne mogu naći. Ugl nešto ovakvo: 1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet 2) kupio drugi BTC 3) prodaja -> prodao sam drugi BTC druga situacija: 1) kupio prvi BTC na burzi, prebacio na wallet 2) kupio drugi BTC 3) prebacio prvi BTC nazad na burzu 4) prodaja jednog BTC sad, ako se dobro sjećam: -netko na forumu je rekao da sam prodao prvi BTC jer je "stariji". -ja mislim da sam prodao drugoga jer je taj bio prvi na fifo listi accounta na burzi; po meni ako misliš da si prodao prvog, impliciraš da se nakon svakog ulaza izvana lista sortira prema datumu stjecanja iz fiat što mi je kontra fifo logike. mislim da se to odnosi na na jednostavnu evidenciju s jednom fifo listom/računom, samo s različitim proizvodima/dionicama i ne objašnjava ovaj problem gore. |
|
|
|
Bok svima. Čitao sam ovu temu prošle godine i negdje je bilo riječi da se kod prebacivanja s računa na račun treba sortirati po datumu stjecanja iz fiat umjesto da se paketi prodaju po redu sjedanja na račun. To dosta komplicira izračun jer pri svakoj transakciji treba ponovno sortirati, što je zapravo suprotno fifo ideji u informatici (valjda i u ekonomiji). U biti mislim da su "fifo po svakom računu zasebno" i "prodaja redom kupnje za fiat" dijelom kontradiktorni zahtjevi (osim ako imamo jednog brokera za kupnje i prodaje kao što je obično slučaj s dionicama). Zanimalo bi me ima li promjena u stavovima forumaša po tom pitanju. hvala na odg, znaci mi nemamo kao "proffesional trader" kvalifikaciju ili tako nesto? Ja sam sluzbeno nezaposlen, ali tradeam privatno, na to cu naravno prijavit i platit 12% poreza i to je to, nemam sto dalje i sve legit?
Mislim da je za 2023 bilo 10% + prirez. |
|
|
|
|
