neoporezivo se prijavljuje s nulom pod 11.Dohodak, dakle nema dohotka:
prilog 4 pravilnika por. doh.
4. Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom
ali da bi bilo zabavnije, pod 02 se pozivaju na zakon čl.67 ( 8 ) gdje piše
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se...

Dohodak/primitak. Izmišljaju terminologiju i onda se sami zapetljaju.

Zapravo priča s tim neoporezivim primicima dolazi od toga da poslodavci svojim radnicima daju kojekakve isplate koje su neoporezive pa im je bitno deklarirati što je to da bi opravdali zašto su neku transakciju isplatili bruto.
Ali ovdje nema transakcija nego se porez plaća na nekakvu računsku vrijednost koji si obveznik sam izračuna na kraju godine. I to sad žele ugurati u shemu koja je stvorena radi nečeg sasvim drugog.

Jedino što bi moglo biti dobro je da za prijavljene primitke/dohotke/što već, valjda ne mogu izmišljat da nema zastare.

Ma hvala tebi. Puno si mi pomogao.

Znači ništa osim novčanica i konzum bonova se ne može primiti anonimno, koja katastrofa. Dosta smo odmakli prema distopiji.
U vezi neoporezivih, zapravo je na ubik-ovom videu iz 2023 čovjek iz porezne neizravno potvrdio da se neoporezivi primitak isto računa kao profit, ako što si rekao. Na žalost nisu ga upozorili da bi se po tome i fifo morao računati dulje od 2 godine.

Koliko shvaćam, za neprijavljivanje neoporezivih primitaka nema kazne, tako da mi baš nije jasna korist od toga, osim (teoretski) manje maltretiranja s dokazivanjem porijekla.

@Domchi primaš donacije za fifoator?

Jedno malo pitanje:
nisam nigdje našao što je zapravo neoporezivi kapitalni dobitak:
1) bruto, kao da sam kupio prije >2 godine za 0 EUR (nije u skladu načinom računanja oporezivog primitka koji je uvijek prodaja-kupnja)
ili
2) računam stvarni profit, dakle prodaja - kupnja, kao i oporezivi, ali to znači da zapravo moram imati cijelu FIFO evidenciju od prvog eura uz beskonačno usitnjavanje tradeova)

Fifoator kod neoporezivih profita izbjegava reći "neoporezivo" . Namjerno?

hvala na inicijativi @SirJohnVonSlotty , evo nekoliko pitanja od mene:

1)
Imate li informacije o oporezivanju pružanja likvidnosti na decentraliziranim burzama, npr Uniswap?
Prema mojoj interpretaciji radi se u osnovi o kupnji ugovornog prava (početak pružanja likvidnosti). Kraj pružanja likvidnosti je prodaja prava.
Ugovorno pravo je predstaljeno putem jedinstvenog NFTa čija se vrijednost može pratiti u realnom vremenu. Sam NFT je moguće poslati na drugi wallet čime se prenose sva prava iz ugovora na vlasnika drugog walleta.
Analogno derivatima na dioničkim burzama, ovakav prenosivi ugovor/NFT ne bi trebalo porezno razlikovati od dionice/vrijednosnice/kriptovalute. Dakle radi o porezu na kapitalne dobitke.
Razlika prema tradicionalnim derivatima je samo u tome što se ugovorno pravo kupuje i prodaje istodobnom transakcijom dvije kriptovalute, a ne samo jedne, jer se pružanje likvidnosti uvijek odnosi na par (npr ETH/USDC) i pružatelj likvidnosti mora uplatiti obje. Pri isplati će ponovno steći obje kriptovalute, ali često u značajno promijenjenom odnosu s obzirom na uplatu. Cilj pružatelja likvidnosti je da ukupna vrijednost imovine nakon isplate bude veća od uplaćene, što ne mora nužno biti slučaj.


2)
Mišljenje PU (EDIT, dodan link: https://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19590 )
Broj klase:410-01/17-08/29
Urudžbeni broj:513-07-21-01/18-4
19.03.2018
"Međutim, potrebno je napomenuti i da ako porezni obveznik „rudarenje“ obavlja kontinuirano i s namjerom stjecanja dohotka u dužem vremenskom razdoblju te mu je to „osnovno zanimanje“, po toj osnovi obvezan je registrirati samostalnu djelatnost i dohodak utvrditi sukladno člancima 30. do 35. Zakona (a može to učiniti i dobrovoljno ako samo povremeno ostvaruje dohodak po toj osnovi)."
Koja je to djelatnost?

Mišljenje 06.09.2021 (odgovor udruzi IPRH) (EDIT, dodan link: https://www.worldmein.com/wp-content/uploads/2022/06/Kripto_Misljenje_porezna_uprava_2021.pdf )
Odgovor na pitanje 1. (staking preko agregatora, naveden Celsius kao primjer):  To je isto drugi dohodak/samostalna djelatnost kao i rudarenje.
Isto pitanje, koja je to djelatnost?


3)
Kako prijaviti bilo kakvu djelatnost (nevezano za kripto i blockchain) u kojoj se rad naplaćuje u kriptu?
Prema navedenim mišljenjima porez bi se plaćao na fiat vrijednost na dan isplate, ali PU traži žiro račun djelatnosti/obrta.
Račun u banci je problematičan ako obveznik ne želi odmah prodati sav kripto koji mu je isplaćen. Ako i želi, prvo mora kripto prenijeti na burzu, prodati za eure pa isplatiti na račun. Proces koji traje najmanje jedan dan, pa će se neminovno pojaviti kapitalni dobici/gubici.

S te strane bi bilo bolje prijaviti wallet umjesto računa u banci (ako je moguće), ali tu opet postoji problem ako bi PU samostalno interpretirala transakcije na walletu koje mogu biti složene (izvršavanje automatskih ugovora/smart contract i slično).


4)
U tekstu iz 2017:
https://www.poduzetnistvo.org/news/porijeklo-imovine-nova-porezna-pravila-za-ispitivanje-i-dokazivanje-bogatstva
Iznose se nevjerojatne tvrdnje da porezna uprava "ne priznaje" apsolutni zastarni rok za dokazivanje porijekla imovine, te da je moguće da PU traži dokumentaciju o štednji u banci i stariju od roka u kojemu banke moraju držati dokumentaciju (11 godina). Prema tekstu, PU bi mogla udariti najvišu stopu poreza na svu imovinu za koju PU "ne zna" (niti treba znati), unatoč tome što obveznik posjeduje dokumentaciju o posjedovanju predmetne imovine dulje od zastarnog roka za utaju poreza (6 godina). Umjesto toga, navodno se traži dokaz o stjecanju te imovine čak i prije više od 11 godina, a koji bi mogao biti davno izgubljen.
Možete li komentirati?

Od 2017. PU može gledati tekuće račune građana, a štednja se oporezuje automatski. Može li se sada barem tvrditi da je sve što je prešlo preko bankovnog računa nakon 2017. "poznato" poreznoj upravi i da za tu imovinu ipak teče zastarni rok od 6 godina?
Što s kriptom, umjetninama, nakitom, drugim vrijednim predmetima za koji oni "ne zaju", ako dokaz o dugogodišnjem posjedovanju imovine ne priznaju kao dokaz porijekla? Ne razumijem kako bi ovakvo prebacivanje tereta dokazivanja uopće bilo pravno provedivo.

ako sam dobro shvatio, oni se pravdaju time da rok 6 godina kreće od trenutka kad "saznaju" za "novu" imovinu.
Budući da od 2017 mogu gledati tekuće račune, onda valjda ništa što je od tada do danas prešlo preko tekućeg ne može biti "novo".
Ako si kripto kupovao preko računa, onda bi npr. mogao tražiti od banke ispis prometa gdje se vide transakcije koje su išle na kripto burzu.
To je ako si većinom zaradio na hodlanju. Ako si tako uspješno trgovao da si iz 1 BTC napravio 5 onda ne znam.

Jasno mi je to sa provjerom porijekla, ali nije mi jasno da mogu teret dokazivanja svaliti na mene i to više od 11 godina unazad kada niti banke više nemaju dokumentacije.
Meni su recimo nekoliko puta u banci pokušali zadržati istekli ugovor o štednji, pa se čude kad kažem da mi to treba.
Mislim, kako za državu i firme postoje rokovi držanja dokumentacije samo ne za fizičke osobe. To izgleda kao da su potajno uveli obavezu doživotnog vođenja registra osobne imovine i to s retroaktivnom primjenom.
I čim imaš nešto za što oni ne znaju, ulaziš u rizik da ti 60% toga uzmu. A ako znaju, ulaziš u rizik da da ti nacionaliziraju ili proglase ilegalnom imovinom, kao sa zlatom 1930-tih u Americi. I još im moraš dokazati da znaju (jer oni ne moraju držati dokumentaciju).

tekst iz 2017:
https://www.poduzetnistvo.org/news/porijeklo-imovine-nova-porezna-pravila-za-ispitivanje-i-dokazivanje-bogatstva
Dakle fora je ta da zastarni rok kreće kad oni "saznaju". To je valjda trenutak kad se novac pojavi u banci ili kupiš auto ili kuću.
I sada ispada da nije dovoljno dokazati da si imao taj novac prije 6 godina nego i dalje mogu pitati kako si to stekao i tu nema rokova. Npr. naslijedio nešto od bake prije 10 godina i mogu dokazati da sam to imao prije 7 godina.
I sad bi i dalje trebao dokazivati da sam stvarno naslijedio, umjesto da oni meni nešto dokazuju.
Suludo. Zanimalo bi me po kojim kriterijima biraju žrtve.

Ovo mi je najsporniji dio

Taj njihov odgovor je stvarno čudan, jer kažu ako bi se stakingom bavio dulje, trebao bi prijaviti samostalnu djelatnost (koju?)

***
Proučavajući transakcije na etherscanu, vidim da se ulaskom u uniswap v3 pool u biti minta NFT, a izlaskom se taj NFT uništava i zamijenjuje za nove količine početnih kriptovaluta.
povratak liquidityja i feeja se računa jedno za drugim i zbraja, ali sve ide u istoj transakciji.

U principu to izgleda ovako:
kripto1,kripto2 -> NFT
NFT ->kripto1,kripto2

S time da korisnik može zakomplicirati stvar i tražiti djelomičnu isplatu liquidityja sa ili bez fee.

Taj NFT mi sad izgleda kao derivat kojemu vrijedost ovisi o dva underlyinga i nekakvoj formuli.
Budući da se derivati inače tretiraju kao dionice, čini mi se da bi to jednostavno trebalo knjižiti kao dva tradea.

Na Uniswapu isplate ne idu automatski nego tek kad se pozicija zatvara. U tom slučaju valjda ne bi trebalo prijavljvanje svakih 30 dana nego po isplati.

Ako njima staking preko platforme nije kamata nego drugi dohodak onda mislim da će to teško proći pod kamatu
https://www.worldmein.com/wp-content/uploads/2022/06/Kripto_Misljenje_porezna_uprava_2021.pdf

LP na uniswapu ide tako da su feejevi i liquidity odvojeni.
Fee (provizija koju plaćaju traderi) bi se onda mogla gledati kao drugi dohodak.
Povratak liqidityja bi mogao biti kao nekakav trade, ali uvijek nepovoljan za LP.
(LP ulazi s dvije valute i na kraju dobije više onoga što vrijedi manje u usporedbi s početnim stanjem).

I vrlo se lako dogodi da na tradeu izgubi više nego što je na feeu zaradio, ali time ne bi mogao umanjiti porez na fee.

Imamo li stav oko oporezivanja liquidity providinga na uniswapu?

Ma dobro, mislim, svaki ozbiljan krimos plaća nekakav porez.
Lako je platit porez na kapital prije kupnje jahte, ili prijavit neoporezivi primitak i pokazat im nekakav fifo od 10000 linija.
Ali oni s tim vjerojatno ne mogu ništa počet i pretpostavljam da jedino gledaju kupnje za fiat (jesu li došle iz banke) i početno stanje. A ako početno stanje na fifo nije 0 ili ako ne mogu dobiti potvrdu od banke onda i dalje mogu pitati od kuda i ta pitanja valjda mogu ići samo 6 godina unazad.
Pokažem im history sa poč. stanjem prije 6 godina i oni bi mi morali vjerovati ako nemaju dokaz protiv mene (npr ako su od burze/banke dobili drugačiju informaciju), je li tako?

Tako misliš, a koliko unatrag uopće mogu prijaviti porez? Nisam siguran da li obrazac na e-poreznoj za naknadnu prijavu inozemnih primitaka uopće prihvaća dalje od 6 godina.

Stvarno? Mogu naplatiti porez za neprijavljeni dohodak stariji od 6 godina?
Drugo je ako misle da sam nešto ukrao. Onda po meni više nisu nadležni nego moraju pisati prijavu DO.

Znam da se unutar 6 godina svodi na to da je teret dokazivanja na meni, a ako nemam dokaze, porezna može jednostavno "utvrditi" poreznu obvezu po osnovi nesrazmjera dohotka i imovine.
Po meni to bi rebalo ići ovako:
Recimo kupim jahtu i oni ne znaju od čega i to im je razlog za pokretanje postupka. Moj dokaz je trade history unatrag 6 godina.
Ako ne vjeruju, mogu pitat burzu, a ako burze više nema, onda bi to trebao biti njihov problem. Dakle po meni oni mogu moju riječ osporiti samo ako imaju kontra dokaz. Osim ako je moja izjava nepotpuna, proturječna itd... Ako sam u krivu, onda ne znam kako bi im se išta moglo dokazati.

Ne znam što rade ako, istraživajući jahtu, ustanove da mi je isplaćen dohodak prije 7 godina koji nisam prijavio.

U Americi postoji staro pravilo da primitak nematerijalne imovine koja nije cash ekvivalent nije dohodak (u trenutku primanja). A nije cash ekvivalent ako nema načina kako bi ga mogao zamijeniti za gotovinu ili kupiti nešto s tim. Čak ako načelno postoji tržište, ali je nelikvidno, onda isto nije cash ekvivalent (pretpostavka je da nisi prodao). Ne znam kako je u hr, ali ne bi smjelo biti puno drugačije jer ako bi počeli izmišljati dohodak koji u stvarnosti ne postoji samo da ti opale nekakav porez, to bi bila pozivnica peračima novca iz cijelog svijeta da dođu ovamo prijavljivati svoj "dohodak".

EDIT: Ta pravila o cash ekvivalentu su puno starija od kripta. Ne znam kako se to sada konkretno primjenjuje.

Ako se radi o 2017, mislim da to otišlo u zastaru zadnjeg dana veljače 2024. Trebao bi provjeriti kako se točno računaju zastarni rokovi.

Inače porezna može pitat mjenjačnicu. Drugo je pitanje da li mjenjačnica s njima želi surađivati i da li uopće ima te podatke. Mislim da nema načina da te traže tvoje osobne pristupne podatke. Koliko znam oni samo prikupljaju podatke s raznih strana i ako se nešto ne slaže moraju te prvo pitat i ako misle da lažeš na kraju postoji sud gdje ipak moraju dokazati svoje tvrdnje.

ako ti je zadnja fiat kupnja bila prije više od 2 godine od prodaje onda je neoporezivo. Samo ne znaš koliko si neoporezivo zaradio ako nemaš FIFO. a oni kao hoće da im kažeš koliko.
pa imaš Domchijev fifoator.com samo moraš lijepo sredit ulazni csv prema primjeru.

da ali ako krećeš u FIFO od stanja od prije 2 godine, onda ne znaš koliko si točno neoporezivo zaradio (ili izgubio). Znaš samo da je neoporezivo. Recimo nemaš fifo pa pišeš nabavnu cijenu 0 i ispada da si puno zaradio, a zapravo nisi zaradio ništa jer si skupo kupovao prije 2 godine.

U vezi porijekla, mislim da bi trebalo biti dovoljno dokazati porijeklo ulaza na određenu burzu unatrag 6 godina, Nabavne cijene ne bi trebale igrati ulogu pa ni FIFO.

Sad ispada da zbog tih neoporezivih primitaka moraš imat FIFO dulje od 2 godine, čak ako i možeš dokazati da su ti sve kupnje za fiat starije od 2 godine.

Samo da razjasnim, ako je po fifo tablici (ukupno) gubitak na neoporezivim prodajama, onda se valjda ništa ne prijavljuje?

ovaj argument ide samo kontra varijante isti dan prije 2 god + 2 koja bi i meni bila čudna, ali ne i nemoguća.

e tu je razlika, ja mislim da bi za oporezivo trebalo biti manja ili jednaka od intervala. Tako shvaćam rečenicu:
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se...
...u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.
dakle uvjet za neoporezivo je strogo veće, a oporezivo je onda negacija toga uvjeta (manje ili jednako)

Ne znam za javascript, ali ako ima nešto kao "time delta" onda je samo pitanje gdje stavljaš < i <=

Ovako otprilike radi python pandas:

fifoator oporezivo dobivam s
(fifo['datum']-fifo['datum nabave'])<timedelta(2*365)
dakle oporezivo je ako je držanje strogo kraće od 2*365*24 sata

fifoator neoporezivo je
(fifo['datum']-fifo['datum nabave'])>=timedelta(2*365)

Dakle otuđenje na dan koji je dvije godine nakon nabave ili kasnije. 

Po meni bi bilo gore <= a dolje >
Jer mi rečenica zvuči kao "po isteku roka od 2 godine" je neoporezivo.