Autor:
GazetaBitcoinTopic original:
Governs try to limit access of public to information and freedom since ages
Današnji dio povijesti dolazi kao nastavak ovih mojih drugih postova:
1,
2 and
3.
Vladari ne žele da javnost ima pristup informacijama i daju sve od sebe da to zaustave od davnina. Najpoznatiji primjer je izum tiskarskog stroja 1448. godine, jer je predstavljao ogroman korak naprijed u pristupu informacijama i prema slobodi. Nakon što je Gutenbergov izum postao javan, vlada više nije mogla ograničiti pristup informacijama, jer su se spisi, knjige i rukopisi mogli prevesti na različite jezike i proširiti među različitim kulturama.
Decentralizacija je započela od te godine. Godine 1517. 95 teza koje je napisao Martin Luther tiskano je u tisućama primjeraka i prevedeno na razne jezike, a njegove su riječi bile poznate cijelom kontinentu. Kao posljedica njegovih postupaka Crkva ga je izopćila. Ali bez njega i bez tiskarskog stroja, najvjerojatnije, protestantska reformacija bila bi neuspješna.
Tko posjeduje informaciju ima moć i, općenito, informacije drže elite - vlade, agencije, policija. Ili Crkva, kao što se dogodilo u Lutherovom slučaju. I nikada ne žele da javnost ima pristup tome, jer bi to značilo gubitak njihove moći.
Povratak u moderno doba, ali još uvijek stara vremena. Vremena Cypherpunks-a. John Gilmore, jedan od njih, imao je osobnu osvetu protiv NSA-e. Ili sam možda trebao napisati da je NSA imala osobnu osvetu s njim? Jednu od najznačajnijih pobjeda informacija protiv ugnjetavanja vodila se je 1989. godine od strane Gilmore-a koji je objavio tajni dokument. Autor dokumenta radio je za Xerox, a NSA je izričito zatražila od Xerox-a da uništi dokument. John Gilmore se nije složio s ovom cenzurom i objavio je dokument na internetu. Naravno, brzo je preuzet tisuće puta i tako je započeo rat između Gilmorea i NSA-e.
1992 dogodila se još jedna velika bitka između Johna Gilmore-a i NSA-e. Iz očitih razloga (povezanih s cenzurom slobodnih informacija), rukopisi Williama Friedmana - koji se smatra djedom kriptografije u SAD-u - bili su povjerljivi, iako su napisani u vrijeme Drugog svjetskog rata. Gilmore se ponovno nije složio, smatrajući da bi Friedmanov rad trebao biti dostupan svima zainteresiranima. Stoga je pozvao NSA na sud i svoje zahtjeve za deklasificiranje knjiga temeljio je na Zakonu o slobodi informacija. Naravno, NSA je izbjegavala odgovoriti na njegov zahtjev, pa je sve moralo biti riješeno tijekom suđenja. Nakon toga uspio je pronaći Friedmanove knjige u javnoj knjižnici. Tijekom suđenja obaviješten je da će, ako knjige ne preda vladi, biti optužen za špijunažu koja može dovesti do 10 godina zatvora, jer je posjedovao povjerljive materijale. NSA se ovdje nije zaustavila. Agencija je pokušala pronaći bilo kakve druge "osjetljive" materijale u raznim javnim prostorima. Gilmore je obavijestio suca da je ono što je pronašao već javno, budući da su knjige bile u javnoj knjižnici, a istovremeno je odlučio razgovarati s novinarima o cijelom slučaju. Ubrzo nakon toga, knjige je tiskao
Aegean Park Press.
Gilmore-ov slučaj postao je javan i od tog trenutka vlada se povukla. Optužbe su odbačene, a rukopisi su deklasificirani. John Gilmore je pobijedio. Narod je također pobijedio,
jer su javne informacije ostale u rukama javnosti, kao što je uvijek trebalo biti.
Borba za slobodu govora, za privatnost i za to da se vlade učine nevažnima započela je davno. Sada je to u našim rukama.
