kako platforme danas prate sumnjive kripto transakcije (blockchain monitoring)

[Ceemv22]

posto u zadnje vrijeme sam jako usko povezan s ovom temom jer radim na jednom projektu za ovo, jos uvijek je u fazi izgradnje, ali cim bude gotov cete znati vise o tome  uglavnom, platforme poput exchangova, kazina, payment procesora itd. danas prate dolazne crypto uplate da bi detektirali sumnjivo ponasanje. malo je ovo manje pricano jer malo je nas koji gradimo te sustave

uglavnom, kako to radi u praksi:
platforma dobije xpub tj extended public key od tebe kao klijenta ili sama derivira adrese za svakog korisnika (derivacija adresa je laicki receno proces uz pomoc kojeg svaki novi user na platformi dobije "svoju" unikatnu deposit adresu, npr. zamislite da na Staku taj sistem ne postoji ili ne funkcionira kako treba, te da user nema unikatnu adresu koja je povezana samo s njegovim racunom, nebi se moglo pratiti tko je koliko depositao i nastao bi kaos, zato crypto platforme moraju gateway placanja napraviti na ovaj nacin). svaka nova transakcija na te derivirane adrese se osluskuje u real timu preko blockchain listenera (blockchain listener gleda i prati sve incoming/outcoming transakcije na blockchainu od xy adrese)

kada se na blockchainu dogodi promjena, tj. transakcija sitgne, ide kroz risk scoring heuristike, par najcescih signala koje sam vidio da se koriste:

• je li adresa povezana sa visikorizicnim entitetom
• je li transakcija prosla kroz mixer
• je li adresa sa koje je dosao novac nova (mislim da ovo samo po sebi nije dovoljno da se moze reci da je adresa riskantna ali je definitivno kakav takav signal)
• neobican volumen transakcija kroz odredjen period
• disbalans input/output kod vecih transakcija

ovisno o riziku, sustav ili samo oznaci transakciju kao visikorizicnu za rucni pregled, salje alert adminu...

takodjer, na netu vidim da ljudi dosta mijesaju ovo i kyc, ali ovo nije isto sto i kyc. kyc je "tko si ti", a ovo je "kakvo je ponasanje tvog novca nakon sto dodje na platformu", ovojeni slojevi zastite koji se cesto kombiniraju ali rade 2 sasvim razlicite stvari

generalno, sto mislite o balansu privatnosti i risk monitoringa, gdje je granica gdje ovo postane pretjerano. nesto poput onog poznatog pitanje o drustvu: gdje je po vama granica kada surveilince u drzavi postane toliko invazivan da drzavi vise nije cilj drzati do sigurnosti, vec jednostavno pratiti sve ljude?

[slackovic]

/snip

takodjer, na netu vidim da ljudi dosta mijesaju ovo i kyc, ali ovo nije isto sto i kyc. kyc je "tko si ti", a ovo je "kakvo je ponasanje tvog novca nakon sto dodje na platformu", ovojeni slojevi zastite koji se cesto kombiniraju ali rade 2 sasvim razlicite stvari

generalno, sto mislite o balansu privatnosti i risk monitoringa, gdje je granica gdje ovo postane pretjerano. nesto poput onog poznatog pitanje o drustvu: gdje je po vama granica kada surveilince u drzavi postane toliko invazivan da drzavi vise nije cilj drzati do sigurnosti, vec jednostavno pratiti sve ljude?

Taj balans između privatnosti korisnika i risk monitoringa je uvijek neka mutna granica. Svaki korisnik će smatrati da je sve to pretjerano i da država samo želi pratiti svoje stanovnike, a država će uvijek reći da je to zbog zaštite. Meni recimo jako smeta što korištenje mixera automatski podiže razinu sumnjivosti neke adrese i to na način da ju većina CEX-ova automatski blokira. To što netko koristi mixer ne može automatski značiti da pokušava sakriti ilegalne radnje. Možda samo želi zaštititi vlastiti identitet. Recimo da imam wallet s 10.000 BTC, svakako ne bi volio da bilo tko zna da je to moj wallet i trudio bi se koliko mogu da ne radim depozit na način da se može povezati s tim "velikim" walletom. Najjednostavnije bi bilo koristiti mixer ali onda dolazimo do problema što CEX-ovi blokiraju takve adrese.

[Ceemv22]

To što netko koristi mixer ne može automatski značiti da pokušava sakriti ilegalne radnje.

slazem se potpuno, i to i je jedna od najvecih kritika ljudi koji upucuje tim sustavima. al da, taj flag za mixere je danas dosta "tup" signal, uglavnom binaran (0 = nije koristeno, 1 = koristeno) bez razmlike izmedju "whala koji stiti privatnost" i "kriminalnca koji pere ilegalan novac". a false positivije cijena je visoka jer ti CEXovi onda blokiraju cak i legit korisnike

al bas zato, risk scoring i ima puno vise smisla jer umjesto da samo na temelju mixer flaga uzimamo zakljucke, risk scoring pristup je puno kompleksniji jer uzima mixer kao JEDAN od singla (uz velicinu, ucestalost, destinaciju itd.) umjesto da sam po sebi automatski radi blokadu. al realno da, mislim da dosta platforma i dalje jos uvijek radi po principu kad vidi mixer da bjezi od tebe ko od kuge 

al jbg, jefinitije im je i brze nego da grade nijanse u sustavu

[Daniel91]

/snip

takodjer, na netu vidim da ljudi dosta mijesaju ovo i kyc, ali ovo nije isto sto i kyc. kyc je "tko si ti", a ovo je "kakvo je ponasanje tvog novca nakon sto dodje na platformu", ovojeni slojevi zastite koji se cesto kombiniraju ali rade 2 sasvim razlicite stvari

generalno, sto mislite o balansu privatnosti i risk monitoringa, gdje je granica gdje ovo postane pretjerano. nesto poput onog poznatog pitanje o drustvu: gdje je po vama granica kada surveilince u drzavi postane toliko invazivan da drzavi vise nije cilj drzati do sigurnosti, vec jednostavno pratiti sve ljude?

Taj balans između privatnosti korisnika i risk monitoringa je uvijek neka mutna granica. Svaki korisnik će smatrati da je sve to pretjerano i da država samo želi pratiti svoje stanovnike, a država će uvijek reći da je to zbog zaštite. Meni recimo jako smeta što korištenje mixera automatski podiže razinu sumnjivosti neke adrese i to na način da ju većina CEX-ova automatski blokira. To što netko koristi mixer ne može automatski značiti da pokušava sakriti ilegalne radnje. Možda samo želi zaštititi vlastiti identitet. Recimo da imam wallet s 10.000 BTC, svakako ne bi volio da bilo tko zna da je to moj wallet i trudio bi se koliko mogu da ne radim depozit na način da se može povezati s tim "velikim" walletom. Najjednostavnije bi bilo koristiti mixer ali onda dolazimo do problema što CEX-ovi blokiraju takve adrese.

To pitanje privatnosti postalo je velika tema zadnjih godina u svijetu.
Čini mi se da su brojne zapadne vlade jako dobro iskoristile terorističke napade nakon 2000 da proguraju tzv. antiterorističke zakone kroz svoje parlamente s kojim nas, po njihovim tvrdnjama, štite od novih terorističkih napada ali efektivno ograničavaju naše slobode i privatnost na Internetu, kod financijskih transakcija itd.
CEX-ovi tu nemaju izbora i moraju poštovati zakone i regulacije ako žele dobiti dozvole za rad a naravno, privatni korisnici uvijek imaju opciju da nađu no kyc servise.
Naravno, države shvaćaju da nemaju kontrolu ni nad crypto sredstvima svojih građana i da ostane puno nenaplaćenog poreza ali krenuli su na krivi način rješavati taj problem.