Autor:
GazetaBitcoinTopic original:
Governs' oppression of bitcoiners may turn against them
Vlasti već više od desetljeća tlače korisnike Bitcoina. Svjesne da oni od svojih kripto-transakcija zarađuju
pravi fiat novac, vlasti diljem svijeta počele su ih reketariti kako bi im oduzele novac koji su zaradili bez ikakve pomoći države.
Ljudi rade i primaju naknadu za svoj rad, no država želi svoj dio.Kako je vrijeme prolazilo, ugnjetavanje je postajalo sve veće. Kako bi prisilile ljude na plaćanje, vlasti diljem svijeta donosile su zakone kakvi dotad nisu postojali,
pokušavajući centralizirati ono što je trebalo biti decentralizirano. A ljudi su, vođeni pohlepom, pomagali državi da ih još više izrabljuje.
Prometej je ljudima podario vatru kako bi grijali svoje domove i pripremali hranu, no oni su je iskoristili da zapale kuće svojih susjeda. Slično tome, Satoshi je ljudima besplatno dao Bitcoin kako bi im pomogao osloboditi se ropstva koje su nametnule vlade i banke te omogućio izravne transakcije (peer-to-peer) bez posredovanja trećih strana, no ljudi su, vođeni pohlepom, stvorili centralizirane kriptomjenjačnice.
Neki su oportunisti vjerovali da će se obogatiti upravljanjem takvim mjenjačnicama. Jedan od njih je Charlie Shrem (
Yankee (BitInstant)). Mladi entuzijast koji je počeo koristiti Bitcoin dok je još studirao. Kasnije je pokrenuo BitInstant, jednu od prvih kriptomjenjačnica, preko koje se u jednom trenutku odvijalo oko 30 % svih Bitcoin transakcija. Kasnije je završio u zatvoru zbog pomaganja u radu nelicenciranog servisa za prijenos novca. Nazivali su ga i „
prvim osuđenim kriminalcem u svijetu Bitcoina”.
Nakon slučaja Shrem, vlasti su postale još strože prema korisnicima bitcoina. U
članku iz 2018. "
navodi se da je osoba poznata kao „Bitcoin Maven” – priznala da je vodila nelicenciranu mjenjačnicu za razmjenu bitcoina za gotovinu i prala bitcoin [...] osuđena je danas na 12 mjeseci i jedan dan saveznog zatvora, tri godine nadziranog puštanja na slobodu i novčanu kaznu od 20.000 dolara".
Kriptomjenjačnice su doživjele nagli rast, baš kao i broj njihovih korisnika, a pritom nisu shvaćali da djeluju suprotno temeljnim načelima Bitcoina: izravnoj razmjeni (peer-to-peer), anonimnosti, pseudonimnosti i uklanjanju posrednika. S pojavom kriptomjenjačnica stigle su i nove zakonske odredbe koje su ih obvezale na uvođenje KYC procedura za korisnike.
Pohlepa je ljude navela na to da:
- izlažu riziku svoj novac koji su držali na mjenjačnicama, jer nisu posjedovali vlastite privatne ključeve
- izlažu riziku svoj novac, budući da su mnoge mjenjačnice bile hakirane
- izlažu riziku svoje osobne podatke, jer su hakeri nakon provala u mjenjačnice koristili ili čak na dark webu prodavali osobne podatke korisnika (što je za te ljude stvaralo dodatne rizike; nikad ne znate kada bi se kriminalac mogao pojaviti na vašim vratima i opljačkati vas nakon što je vaše osobne podatke kupio na dark webu za samo jedan dolar)
- izlažu riziku svoj novac, jer su mnoge mjenjačnice jednostavno zamrznule njihove račune
- izlažu riziku svoj novac, jer su mnoge banke zamrznule njihove račune nakon što su otkrile da novac potječe od kriptotransakcija
- izlažu riziku svoj novac,
ali i vlastitu slobodu, ako nisu poštovali nove zakone koje je donijela vlada.
Ipak, samo su rijetki izvukli pouku. Možda oni mudri i oni koji su morali proživjeti barem jednu od gore spomenutih situacija.
A kako vrijeme odmiče, „zakoni o kriptovalutama” postaju sve stroži i složeniji. U mnogim slučajevima postaju i apsurdniji ili pak otvaraju pitanja na koja nitko nema odgovor.
U Rumunjskoj je, primjerice, prvi zakon o kriptovalutama donesen 2019. godine, no do tada ste se suočavali s rizikom od optužbi za utaju poreza, kaznene evidencije, pa čak i zatvorske kazne zbog neprijavljivanja fiat novca ostvarenog kripto-transakcijama, iako nije postojao zakonski okvir. Računovođe nisu znale kako prijaviti te prihode svojih klijenata, a nadležna tijela nisu znala odgovoriti na pitanja građana. Nakon donošenja zakona početkom 2019. godine, korisnici bitcoina morali su platiti porez od 10 % na dobit ostvarenu prethodne godine. Osim toga, ako je njihova dobit premašivala iznos od 12 minimalnih plaća, morali su platiti i 10 % od tog iznosa (vrijednosti 12 minimalnih plaća). Taj se dodatni porez namjenjivao zdravstvenom sustavu. Oni koji su prethodne godine poslovali s gubitkom nisu morali ništa platiti.
Ipak, zakon nije jasan. Što bi rudar trebao učiniti? Ako je prethodne godine ostvario dobit, ali hardverska oprema koju je kupio još nije ni približno otplaćena – posluje li on s dobiti ili s gubitkom? A što je s rudarima koji više nemaju račune za svoju hardversku opremu? Nitko ne zna.
U budućnosti bi se mogli pojaviti novi porezi. Složeniji, apsurdniji.
U svakom slučaju,
Bitcoin nije osmišljen za takvo nešto. Nije stvoren da ljudima stvara dodatne probleme niti da ih dovodi u zatvor ako državi ne daju njezin dio – dio za koji država nije dala nikakav doprinos.
Sve je upravo suprotno od onoga kako bi trebalo biti.Umjesto da vlade i banke učine nevažnima te iz jednadžbe izbace posrednike, postupci ljudi zapravo su ojačali te subjekte. A sada ti subjekti uzvraćaju udarac, još više tlačeći ljude. Sve mjenjačnice prikupljaju podatke o korisnicima kako bi ih imale spremne za nadležna tijela. Bitcoinovci se nasmiješeni upućuju na kriptomjenjačnice – nitko ne zna zašto – te im
besplatno i vlastitom voljom prepuštaju svoj novac i osobne podatke. Kako bi osigurali da ponovno postanu robovi, korisnici isto tako svoje račune na mjenjačnicama povezuju s bankovnim računima, čime bankama omogućuju da po vlastitom nahođenju zamrznu njihova sredstva, a istovremeno svoje podatke izlažu nadležnim tijelima.
Mnogi zatim dolaze do konvencionalnog novca putem svojih kriptoaktivnosti te, ne poznavajući vrlo složene propise,
postaju lak plijen za nadležna tijela.
Ipak, vjerujem da će ograničenje tome stati na kraj – svim tim nepravilnim načinima korištenja Bitcoina, svim iznudama od strane vlada i banaka te svim zlouporabama kriptomjenjačnica.
A ta će se granica dosegnuti kada dovoljno ljudi bude patilo zbog svoje pohlepe, naivnosti i gluposti. Kada ih dovoljno bude imalo kazneni dosje i kada ih dovoljno bude moralo odslužiti zatvorsku kaznu. Samo će drastična patnja moći otvoriti ljudima oči.
A kada se to dogodi, zagovornici bitcoina napokon će prestati koristiti mjenjačnice. Prestat će na bankovnim računima držati fiat prihode ostvarene aktivnostima vezanim uz kriptovalute. Neki će čak izbjegavati korištenje fiat novca. Ako se sve to ostvari, pojedinci će napokon početi koristiti Bitcoin onako kako ga je Satoshi zamislio: za vlastitu dobrobit, kako bi vlade i banke učinili suvišnima, uklonili posrednike, anonimizirali svoje financijske transakcije, sami sebi bili bankari te posjedovali vlastite privatne ključeve umjesto da ih prepuste mjenjačnicama.
A kada do toga dođe, sva prethodna represija koju su provodile vlasti okrenut će se protiv njih samih. Više neće moći uloviti nijednu drugu žrtvu jer njihove prijašnje žrtve sada znaju kako se zaštititi i kako pravilno koristiti Bitcoin.
Kada do toga dođe, plijen će postati lovac.Ne znam koliko će vremena proći dok sve to ne postane stvarnost. No, imam osjećaj da će ljudi prije ili kasnije shvatiti da su dovoljno patili i reći: „Dosta!” Otvorit će oči i shvatiti kako koristiti Bitcoin. Ne za dobrobit države, već za vlastitu dobrobit!
