Bitcoin: "Lakše je prevariti ljude nego ih uvjeriti da su prevareni"(Mark Twain)

[antikvark]

Znam da sam rekao da neću, ali moram  

Po tebi je onda i zlato ponzi shema? Rudar koji je iskopao zlato i prodao ga te time dobio fiat radi isto što i Bitcoin rudar. Samo što zlato moraš fizički negdje spremiti, a Bitcoin je spremljen u digitalnom obliku.

Ponzi shema je sustav preko kojeg se od investitora, posredno (preko fiat valuta) ili neposredno nastoje izvući konzumabilna ili utilabilna dobra, a zlato je utilabilno dobro pa po samoj definiciji ne može biti Ponzi shema.

Što je točno utilabilno dobro i zašto je zlato utilabilno dobro, a Bitcoin nije? Koju osobinu zlato ima da ga čini utilabilnim dobrom, a Bitcoin to nema?

Zlato se koristi kao sirovina u proizvodnji (elektronika) ili kao finalni proizvod (nakit) za ukrašavanje tijela. To znači utilabilno dobro. Bitcoin ne možeš ugraditi u elektroniku niti njime ukrasiti tijelo. Eto, vidiš kako je jednostavno. Do tog zaključka si mogao doći i sam, no potrebno je kritički razmišljati. Ali, kako bi onda prevaranti namagarčili ljude? Njima trebaju upravo ovčice koje ne razmišljaju kritički nego bez filtera puše sve što im se turi u usta.  

Pa u tom slučaju i Bitcoin se može smatrati utilabilnim dobrom jer se može koristiti (i koristi se) za jednostavnije, brže i jeftinije transkacije preko cijelog svijeta.

Osim toga, tko je odlučio da je zlato utilabilno? Ljudi koji su odlučili da je lijepo objesiti komad zlata ženi na uho. Isto tako su ljudi odlučili da Bitcoin ima vrijednost zato jer ga ima u ograničenim količinama isto kao i zlata.

Ne može. Transakcija X-a nije utilizacija X-a nego prijenos X-a od osobe A do osobe B. Ako ja prebacim gram zlata iz svojeg u tvoje vlasništvo, nitko od nas nije utilizirao zlato. Samo smo promijenili njegovu lokaciju. Tako možeš mijenjati i lokaciju brojeva u blockchain tablici. To nema veze s utilizacijom. Niti iz toga slijedi vrijednost. Ja mogu poruku koju sam upravo napisao prebaciti preko cijelog svijeta. No to ne znači da vrijedi 60.000 kuna. Ona je samo bezvrijedan skup simbola i ne može postati vrijedna samo zato što mijenja lokaciju.  Opet, vidiš kako je jednostavno? Ali ti si ponovo odabrao biti ovčica umjesto da razmišljaš svojom glavom. Naime,  tu tvoju tezu slijede svi bitcoinersi s kojima sam raspravljo - bitcoin vrijedi zato jer se može prebaciti preko cijelog svijeta. Ne ne vrijedi. To je mit. Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

[slackovic]

Znam da sam rekao da neću, ali moram 

Po tebi je onda i zlato ponzi shema? Rudar koji je iskopao zlato i prodao ga te time dobio fiat radi isto što i Bitcoin rudar. Samo što zlato moraš fizički negdje spremiti, a Bitcoin je spremljen u digitalnom obliku.

Ponzi shema je sustav preko kojeg se od investitora, posredno (preko fiat valuta) ili neposredno nastoje izvući konzumabilna ili utilabilna dobra, a zlato je utilabilno dobro pa po samoj definiciji ne može biti Ponzi shema.

Što je točno utilabilno dobro i zašto je zlato utilabilno dobro, a Bitcoin nije? Koju osobinu zlato ima da ga čini utilabilnim dobrom, a Bitcoin to nema?

Zlato se koristi kao sirovina u proizvodnji (elektronika) ili kao finalni proizvod (nakit) za ukrašavanje tijela. To znači utilabilno dobro. Bitcoin ne možeš ugraditi u elektroniku niti njime ukrasiti tijelo. Eto, vidiš kako je jednostavno. Do tog zaključka si mogao doći i sam, no potrebno je kritički razmišljati. Ali, kako bi onda prevaranti namagarčili ljude? Njima trebaju upravo ovčice koje ne razmišljaju kritički nego bez filtera puše sve što im se turi u usta. 

Pa u tom slučaju i Bitcoin se može smatrati utilabilnim dobrom jer se može koristiti (i koristi se) za jednostavnije, brže i jeftinije transkacije preko cijelog svijeta.

Osim toga, tko je odlučio da je zlato utilabilno? Ljudi koji su odlučili da je lijepo objesiti komad zlata ženi na uho. Isto tako su ljudi odlučili da Bitcoin ima vrijednost zato jer ga ima u ograničenim količinama isto kao i zlata.

Ne može. Transakcija X-a nije utilizacija X-a nego prijenos X-a od osobe A do osobe B. Ako ja prebacim gram zlata iz svojeg u tvoje vlasništvo, nitko od nas nije utilizirao zlato. Samo smo promijenili njegovu lokaciju. Tako možeš mijenjati i lokaciju brojeva u blockchain tablici. To nema veze s utilizacijom. Niti iz toga slijedi vrijednost. Ja mogu poruku koju sam upravo napisao prebaciti preko cijelog svijeta. No to ne znači da vrijedi 60.000 kuna. Ona je samo bezvrijedan skup simbola i ne može postati vrijedna samo zato što mijenja lokaciju.  Opet, vidiš kako je jednostavno? Ali ti si ponovo odabrao biti ovčica umjesto da razmišljaš svojom glavom, jer tu tvoju tezu slijede svi bitcoinersi s kojima sam raspravljo - bitcoin vrijedi zato jer se može prebaciti preko cijelog svijeta. Ne ne vrijedi. To je mit.

Odustajem...

Evo ti jedan dobar argument:

If you don't believe it or don't get it, I don't have the time to try to convince you, sorry

Satoshi Nakamoto
Ignorirajte trola, sam sa sobom sigurno neće pričati, ovako mu dajete povod 

[sbogovac]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?

"If you can't explain it simply, you don't understand it well enough."

[antikvark]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?

"If you can't explain it simply, you don't understand it well enough."

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

[iluvbitcoins]

Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?

Potpuno mješaš pojmove države i banke. Banka daje kredite, ne država.

Je li država obavezna s novostvorenim dolarom uzeti robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?

Da ponovim, u 30 godina, većina razvijenih država će natiskati 50% ukupnog novca u opticaju.
Koja je od tih država ima obavezu vraćanja protuvrijednosti u drugim robama i uslugama?
I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji dolara imaju pravo?

Nemaju. Štoviše štediše štede u bankama i dobivaju kamatu na iznose svojih ušteđevina naivno misleći da ako im iznos raste kvantitativno da je njihova ušteđevina veća. Ako se prilagodi inflaciji,svake godine njihova je štednja sve manja. Kupovna moć je manja svake godine, a oni oroče svoj novac bankama na korist.
Čista prevara. Da ne spominjem fractional reserve banking i raspad sistema 1933.

Samo 17% novca koji se nalazi na računima, banke u stvarnosti imaju u rezervama.
Da 20% ljudi krene povući svoj novaca iz banaka, svaka banka bi se raspala.

Krasan ti je sustav. Posuđuju novac koji uopće ne postoji jer znaju da samo mjenja račune i postoji kao digitalni zapis te naplaćuju kamate na njega. Dok god preko 17% ljudi ne digne svoj novac, taj sustav postoji. A ako se ponovi 1933. sa krizom onda država garantira za banke pa tiska novi novac kako bi isplatila štediše, i ovdje dolazimo do vrhunca te prevare. Država legalno odjednom natiska 83% iznosa koji su postojali u banci.
Tko tu isplaćuje usluge/robe zajmoprimcima? Jebo te zajmoprimac  
U Grčkoj zbog toga nisi mogao dignuti na bankomatu preko 100€ u danu kada je došla kriza koja povijesno gledano nije nimalo ozbiljna. Što kada dođe prava kriza?
Krasan sustav.

Kad banka odobri kredit stavljanjem brojki na tekući račun zajmoprimca, a ovaj za te brojke kupi robe ili usluge na tržištu, kako će on doći natrag do tih brojki kad mora platiti prvu ratu kredita? Hoće li mu te brojke pasti s neba ili on mora imateljima tih brojki "isplatiti" neke robe i usluge?

Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, što se događa s njima kad se kredit vrati?

Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumataš.

Zaraditi će taj novac tako što će prodati usluge/robu nekome drugome.
Onda taj novac uzima banka i posuđuje ga nekome drugome kako bi dodatno zaradila na kamatama.

Opet to se apsolutno nikako ne razlikuje od onog što se događa u Lending sekciji foruma.
Ja nekome posudim bitcoin, i što se događa s bitcoinom koji mi on vrati?
Ja ga posuđujem nekom drugom, a oni isti zarađuje prodavanjem usluga/roba kako bi otplatio dug.

Dakle, zajmoprimac je stvorenim novcem prvo uzeo robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga im postepeno vraća(isplaćuje) robe/usluge, dok banka i njezin novac samo posreduju pri tom poslu posuđivanja i vraćanja roba/usluga.

Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga? Dakle Satoshi Nakamoto i ekipa npr., su u početku stvorili velike količine bitcoina i od tad tim bitcoinima uzimaju robe/usluge tržišnim akterima. Jesu li oni obvezni vratiti njihovu protuvrijednost u drugim robama i uslugama, kao što su to obvezni zajmoprimci? I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji bitcoina imaju pravo?

Banka ne posreduje. Banka je ta koja posuđuje novac i kojoj se novac vraća.
Apsolutno jednako kao osobe kojima ja posudim bitcoin. Oni prvo uzmu robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga postepeno vraćaju (isplaćuju) robe/usluge. Ako je banka samo posrednik u tom poslu za dolar, i ja sam samo posrednik za bitcoin.

--
Nisam pročitao ostale replyove jer sam u žurbi trenutno, no vidio sam tvoj napad na digitalno.
Ti si svjestan da je 90% FIATa digitalno? I da nigdje ne postoji javna evidencija koliko je tog novca u opticaju? Da se stvara samo klikom na dugme, upišeš koliko želiš i to je to, viola, ukrao si novac svim imateljima dolara.

Znaš gdje je evidencija Bitcoina? Blockchain.
Javna sa svakom adresom i svakom transakcijom.
Nikada ga neće biti više od 21 milijun, to je sve što postoji, i za svaki koji je nastao imamo evidenciju.
I sam je decentraliziran pa postoje tisuće nodova koje vode taj blockchain i međusobno se provjeravaju kako bi vidjeli da je svaka transakcija točna i poklapa se sa prijašnjima. Svaka transakcija je matematički verificirana i javno zapisana na decentraliziranoj mreži kojoj svatko ima pristup.
Dolar/Eur/Funta nemaju ništa od toga. Njihovu evidenciju ne vode ni centralizirane vlasti koje ih tiskaju nemilom silom.

[ljudotina]

...Svi koji su spremni kupiti Bitcoin to rade zato jer se nadaju da će ih "novi investitor" dovesti do materijalnih dobara....

Izmišljena laž.

[sbogovac]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

[iluvbitcoins]

Izuzev toga što sve što si napisao nema smisla, trebao bi pročitati i ovo da malo razumiješ kako ekonomija funkcionira.

https://en.wikipedia.org/wiki/Supply_and_demand

[antikvark]

Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?

Potpuno mješaš pojmove države i banke. Banka daje kredite, ne država.

Je li država obavezna s novostvorenim dolarom uzeti robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga?

Da ponovim, u 30 godina, većina razvijenih država će natiskati 50% ukupnog novca u opticaju.
Koja je od tih država ima obavezu vraćanja protuvrijednosti u drugim robama i uslugama?
I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji dolara imaju pravo?

Nemaju. Štoviše štediše štede u bankama i dobivaju kamatu na iznose svojih ušteđevina naivno misleći da ako im iznos raste kvantitativno da je njihova ušteđevina veća. Ako se prilagodi inflaciji,svake godine njihova je štednja sve manja. Kupovna moć je manja svake godine, a oni oroče svoj novac bankama na korist.
Čista prevara. Da ne spominjem fractional reserve banking i raspad sistema 1933.

Samo 17% novca koji se nalazi na računima, banke u stvarnosti imaju u rezervama.
Da 20% ljudi krene povući svoj novaca iz banaka, svaka banka bi se raspala.

Krasan ti je sustav. Posuđuju novac koji uopće ne postoji jer znaju da samo mjenja račune i postoji kao digitalni zapis te naplaćuju kamate na njega. Dok god preko 17% ljudi ne digne svoj novac, taj sustav postoji. A ako se ponovi 1933. sa krizom onda država garantira za banke pa tiska novi novac kako bi isplatila štediše, i ovdje dolazimo do vrhunca te prevare. Država legalno odjednom natiska 83% iznosa koji su postojali u banci.
Tko tu isplaćuje usluge/robe zajmoprimcima? Jebo te zajmoprimac  
U Grčkoj zbog toga nisi mogao dignuti na bankomatu preko 100€ u danu kada je došla kriza koja povijesno gledano nije nimalo ozbiljna. Što kada dođe prava kriza?
Krasan sustav.

Kad banka odobri kredit stavljanjem brojki na tekući račun zajmoprimca, a ovaj za te brojke kupi robe ili usluge na tržištu, kako će on doći natrag do tih brojki kad mora platiti prvu ratu kredita? Hoće li mu te brojke pasti s neba ili on mora imateljima tih brojki "isplatiti" neke robe i usluge?

Ako su brojke na tekućem računu nastale kreditom, što se događa s njima kad se kredit vrati?

Eto, toliko za početak. Čisto da krenemo od osnova, ako zaista ne glumataš.

Zaraditi će taj novac tako što će prodati usluge/robu nekome drugome.
Onda taj novac uzima banka i posuđuje ga nekome drugome kako bi dodatno zaradila na kamatama.

Opet to se apsolutno nikako ne razlikuje od onog što se događa u Lending sekciji foruma.
Ja nekome posudim bitcoin, i što se događa s bitcoinom koji mi on vrati?
Ja ga posuđujem nekom drugom, a oni isti zarađuje prodavanjem usluga/roba kako bi otplatio dug.

Dakle, zajmoprimac je stvorenim novcem prvo uzeo robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga im postepeno vraća(isplaćuje) robe/usluge, dok banka i njezin novac samo posreduju pri tom poslu posuđivanja i vraćanja roba/usluga.

Sad kad smo to riješili idemo na sljedeći krug pitanja. Kad rudari sa novo stvorenim bitcoinima uzmu robe/usluge tržišnim akterima, jesu li oni obvezni postepeno ili odjednom vratiti tržišnim akterima protuvrijednost tih roba/usluga? Dakle Satoshi Nakamoto i ekipa npr., su u početku stvorili velike količine bitcoina i od tad tim bitcoinima uzimaju robe/usluge tržišnim akterima. Jesu li oni obvezni vratiti njihovu protuvrijednost u drugim robama i uslugama, kao što su to obvezni zajmoprimci? I jesu li tu obvezu zaštitili nekim kolateralom na koji u konačnici imatelji bitcoina imaju pravo?

Banka ne posreduje. Banka je ta koja posuđuje novac i kojoj se novac vraća.
Apsolutno jednako kao osobe kojima ja posudim bitcoin. Oni prvo uzmu robe/usluge tržišnim akterima, a nakon toga postepeno vraćaju (isplaćuju) robe/usluge. Ako je banka samo posrednik u tom poslu za dolar, i ja sam samo posrednik za bitcoin.

--
Nisam pročitao ostale replyove jer sam u žurbi trenutno, no vidio sam tvoj napad na digitalno.
Ti si svjestan da je 90% FIATa digitalno? I da nigdje ne postoji javna evidencija koliko je tog novca u opticaju? Da se stvara samo klikom na dugme, upišeš koliko želiš i to je to, viola, ukrao si novac svim imateljima dolara.

Znaš gdje je evidencija Bitcoina? Blockchain.
Javna sa svakom adresom i svakom transakcijom.
Nikada ga neće biti više od 21 milijun, to je sve što postoji, i za svaki koji je nastao imamo evidenciju.
I sam je decentraliziran pa postoje tisuće nodova koje vode taj blockchain i međusobno se provjeravaju kako bi vidjeli da je svaka transakcija točna i poklapa se sa prijašnjima. Svaka transakcija je matematički verificirana i javno zapisana na decentraliziranoj mreži kojoj svatko ima pristup.
Dolar/Eur/Funta nemaju ništa od toga. Njihovu evidenciju ne vode ni centralizirane vlasti koje ih tiskaju nemilom silom.

Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih, a koji kristalno jasno ističu razliku između fiat valuta i bitcoina. A ta razlika je da fiat valute služe kao sredstvo za posredovanje pri vremenski odgođenoj razmjeni roba/usluga između zajmoprimca i tržišnih aktera, dok bitcoin služi kako sredstvo pomoću kojeg rudari izvlače robe i usluge od tržišnih aktera bez da im ikad predaju svoje robe/usluge. Prvo je običan posao razmjene roba/usluga. Drugo je prevara izvlačenja roba/usluga - naravno trenutno neisplativa jer su je iscijedili inicijalni rudari.

Navedene činjenice neće nestati zbog tvoje taktike izbjegavanja odgovora te navođenja iznimnih anomalija fiat sustava. Anomalije fiata ne mijenjaju činjenicu da većina zajmoprimaca vrati kredit ili ga osigura kolateralom, pa se većina imatelja novca isplati ili u robama/uslugama ili u kolateralima. Inflacija pak je dio rizika odgođene razmjene roba/usluga i svatko sam odlučuje koliko dugo želi držati novac umjesto potrošiti ga na opipljiva dobra ili usluge.

Nadalje, to što ljudi ne mogu podići gotovinu nije problem fiata kao sustava jer gotovina je samo papirnato sredstvo posredovanja o kojem sam gore govorio, a većina tog sredstva je danas u digitalnoj formi(računski, skripturalni, žiralni novac). Ne može centralna banka naštampati papirnata sredstva i knjigovodstveno ih prebiti s poslovnim bankama u jednom danu kako bi svi najednom zamijenili žiralni novac za gotov novac. Žiralni novac je i dalje potraživanje od banke i od zajmoprimaca pa se u konačnici u robama/uslugama ili kolaterale isplate i oni koji ne posjeduju gotovinu.

Uglavnom, tvoja taktika izbjegavanja odgovora je prozirna. Koliko god pisao i što god tvrdio o fiatu i kakve god anomalije fiat imao, ne možeš sakriti činjenicu da je bitcoin potpuno bezvrijedan. To sam jučer demonstrirao i konkretnim eksperimentom koji je dokazao da svi bitcoini na svijetu vrijede kao i broj kojeg netko upiše u Excel tablicu, jer jednom kad ih sve posjeduješ, ostaje ti samo broj u memoriji računala.

Kako ne želiš odgovoriti na niti jedno direktno pitanje i  pošto ignoriraš sve praktične demonstracije bezvrijednosti bitcoina, jasno je da te ne zanima istina. Umjesto toga cilj ti je vjerojatno koristiti sve moguće pseudo-taktike kako bi doprinio što dužem održavanju Bitcoin prevare i profitirao od "novih investitora", baš kao u svakoj Ponzi shemi.

[antikvark]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

Kakve sad veze ima usluga prijenosa stvari s utilizacijom ili konzumacijom te stvari? Ako uvezem banane iz Afrike u Europu i platim prijevoznika, to ne znači sam pojeo banane. Uvoz banana nije konzumacija banana. Vrijednost pak je korist ostvarena konzumacijom ili utilizacijom. S bitcoinom ne možeš niti jedno niti drugo i zato je on bezvrijedan. Eto, to je ono što je "jednostavno".

[sbogovac]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

Kakve sad veze ima usluga prijenosa stvari s utilizacijom ili konzumacijom te stvari? Ako uvezem banane iz Afrike u Europu i platim prijevoznika, to ne znači sam pojeo banane. Uvoz banana nije konzumacija banana. Vrijednost pak je korist ostvarena konzumacijom ili utikizacijom. S bitcoinom ne možeš niti jedno niti drugo i zato je on bezvrijedan. Eto, to je ono što je "jednostavno".

Sam si rekao ( i cijela ekonomija to podrzava) da su i usluge vrijedne (ne samo roba). Prijenos sredstava (kao u tvom primijeru prenos banana) je usluga (i utilizacija) i potim vrijedna (jer ljudi u Europu zele jesti banane koje dolaze sa drugog kontinenta, i za tu uslugu placaju). Jednostavno.

[ljudotina]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

[sbogovac]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

I onda mlati granje kada mu neko jasno objasni utilizaciju Bitcoina i njegovu vrijednost.

[antikvark]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

Kakve sad veze ima usluga prijenosa stvari s utilizacijom ili konzumacijom te stvari? Ako uvezem banane iz Afrike u Europu i platim prijevoznika, to ne znači sam pojeo banane. Uvoz banana nije konzumacija banana. Vrijednost pak je korist ostvarena konzumacijom ili utikizacijom. S bitcoinom ne možeš niti jedno niti drugo i zato je on bezvrijedan. Eto, to je ono što je "jednostavno".

Sam si rekao ( i cijela ekonomija to podrzava) da su i usluge vrijedne (ne samo roba). Prijenos sredstava (kao u tvom primijeru prenos banana) je usluga (i utilizacija) i potim vrijedna (jer ljudi u Europu zele jesti banane koje dolaze sa drugog kontinenta, i za tu uslugu placaju). Jednostavno.

Usluga prijenosa je vrijedna, a ne bitcoin. On je samo broj koji stoji pored tvoje virtualne adrese. Dakle imamo dvije stvari - uslugu i broj, isto kao i uslugu uvoza banana i banane. S tim da je broj bezvrijedan, a banana vrijedna.

[antikvark]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

Koju laž? Možeš li je citirati?

[sbogovac]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

Kakve sad veze ima usluga prijenosa stvari s utilizacijom ili konzumacijom te stvari? Ako uvezem banane iz Afrike u Europu i platim prijevoznika, to ne znači sam pojeo banane. Uvoz banana nije konzumacija banana. Vrijednost pak je korist ostvarena konzumacijom ili utikizacijom. S bitcoinom ne možeš niti jedno niti drugo i zato je on bezvrijedan. Eto, to je ono što je "jednostavno".

Sam si rekao ( i cijela ekonomija to podrzava) da su i usluge vrijedne (ne samo roba). Prijenos sredstava (kao u tvom primijeru prenos banana) je usluga (i utilizacija) i potim vrijedna (jer ljudi u Europu zele jesti banane koje dolaze sa drugog kontinenta, i za tu uslugu placaju). Jednostavno.

Usluga prijenosa je vrijedna, a ne bitcoin - broj koji stoji pored tvoje virtualne adrese. Dakle imamo dvije stvari - uslugu i broj, isto kao i uslugu uvoza banana i banane. S tim da je broj bezvrijedan, a banana vrijedna.

Tebi je taj broj bezvrijedan (predpostavljam zato sto nisi procitao prije naveden rad i ne shvacas bitnost decentralized public ledgera) i to je tvoje pravo. Ali ocito trziste (i prije tome economija) smatra taj broj jako vrijednim (malkico vrijednijim od banane) i cijeni ga pri tome. A tebi slobodno da ne koristis tu uslugu.

[antikvark]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

I onda mlati granje kada mu neko jasno objasni utilizaciju Bitcoina i njegovu vrijednost.

Tvoje objašnjenje je promašeno. To što ja logički i racionalno demonstriram promašenost tvojih objašnjenja ne znači mlatiti granje, nego osporavati teze oponenta u raspravi.

[antikvark]

[...]Stvari ne vrijede zato jer mogu mijenjati lokaciju nego zato jer se mogu konzumirati ili utilizirati za ispunjenje ljudskih potreba.

Upravo vrijede; jer postoji ljudska potreba za izmenjivanje lokacije vrednosti tako da bih se mogle vrsiti transakcije bez subjektivnog trampa i skupih/nepoverljivih "middle men".

Vidite kako je jednostavno?[...]

Ne nije jednostavno. Dakle ovako, ja imam zrno pijeska koje samo po sebi ne vrijedi ništa kao i broj pokraj moje blockchain adrese. No ja imam "ljudsku potrebu" prebaciti to zrno pijeska na tvoju lokaciju kako bi mi mogli bez posrednika napraviti to prebacivanje i zato zrno pijeska vrijedi 60.000 kuna. Ne znam za tebe, ali meni to nije jednostavno, nego sumanuto.

Je, jeste... jednostavno: upravo vas sobstveni primijerak to pokazuje; ako zelim to zrno pijeska prebaciti iz Zagreba u Moskvi u roku od 10 minuta i postoji nacin na koji to mogu jeftino i sigurno uraditi to je onda usluga koju ljudi zele platiti. Znaci ima i utilizaciju i vrijednost. Jednostavno.

Kakve sad veze ima usluga prijenosa stvari s utilizacijom ili konzumacijom te stvari? Ako uvezem banane iz Afrike u Europu i platim prijevoznika, to ne znači sam pojeo banane. Uvoz banana nije konzumacija banana. Vrijednost pak je korist ostvarena konzumacijom ili utikizacijom. S bitcoinom ne možeš niti jedno niti drugo i zato je on bezvrijedan. Eto, to je ono što je "jednostavno".

Sam si rekao ( i cijela ekonomija to podrzava) da su i usluge vrijedne (ne samo roba). Prijenos sredstava (kao u tvom primijeru prenos banana) je usluga (i utilizacija) i potim vrijedna (jer ljudi u Europu zele jesti banane koje dolaze sa drugog kontinenta, i za tu uslugu placaju). Jednostavno.

Usluga prijenosa je vrijedna, a ne bitcoin - broj koji stoji pored tvoje virtualne adrese. Dakle imamo dvije stvari - uslugu i broj, isto kao i uslugu uvoza banana i banane. S tim da je broj bezvrijedan, a banana vrijedna.

Tebi je taj broj bezvrijedan (predpostavljam zato sto nisi procitao prije naveden rad i ne shvacas bitnost decentralized public ledgera) i to je tvoje pravo. Ali ocito trziste (i prije tome economija) smatra taj broj jako vrijednim (malkico vrijednijim od banane) i cijeni ga pri tome. A tebi slobodno da ne koristis tu uslugu.

Taj broj je bezvrijedan svakome jer ga nitko ne može popiti, pojesti, voziti, stanovati u njemu, poseksati, s njim napraviti frizuru, ugraditi u elektroniku, nositi oko vrata... Jesi li svjestan da pišeš prvoklasna bedastoće? Uporno ponavljš da se bitcoin može utilizirati i da zato vrijedi, a niti jedan čovjek na kugli zemaljskoj s njim ne može zadovoljiti niti jednu potrebu. Tvoja negacija stvarnosti savršeno demonstrira prvu rečenicu iz uvodnog posta da će se ljudi radije odreći razuma nego priznati da su namagarčeni.

[sbogovac]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

I onda mlati granje kada mu neko jasno objasni utilizaciju Bitcoina i njegovu vrijednost.

Tvoje objašnjenje je promašeno. To što ja logički i racionalno demonstriram promašenost tvojih objašnjenja ne znači mlatiti granje, nego osporavati teze oponenta u raspravi.

Samo je tebi to promaseno... ama bas nista ni logicni ni racionalno nisi demonstrirao. Siguran i jeftin prenos vrijednosti je jako vrijedna usluga (samo pogledaj zarade koje ostvaruju banke i tvrtke poput Western Union sa tom uslugom koja se po tvome ne moze utilizirati a) koja se cijeni po trzistu. A sada smo vec stigli na tocki da se pre dugo vrtimo u krug (posto ti jednostavno ne zelis prihvatiti cinjenice i ne razumijes sta znaci decentraliziran public ledger). A za to ne zelim trositi vrijeme. Ostaje samo ova Engleska meme:

[antikvark]

...Imaš prilično prozirnu taktiku - naškrabati što više teksta o stvarima koje nemaju veze s mojim pitanjima kako bi izbjegao jednostavne odgovore na njih...

Radiš upravo to. Napišeš laž i sve ostalo temeljiš na toj laži.

I onda mlati granje kada mu neko jasno objasni utilizaciju Bitcoina i njegovu vrijednost.

Tvoje objašnjenje je promašeno. To što ja logički i racionalno demonstriram promašenost tvojih objašnjenja ne znači mlatiti granje, nego osporavati teze oponenta u raspravi.

Samo je tebi to promaseno... ama bas nista ni logicni ni racionalno nisi demonstrirao. Siguran i jeftin prenos vrijednosti je jako vrijedna usluga koja se cijeni po trzistu. A sada smo vec stigli na tocki da se pre dugo vrtimo u krug (posto ti jednostavno ne zelis prihvatiti cinjenice i ne razumijes sta znaci decentraliziran public ledger). A za to ne zelim trositi vrijeme. Ostaje samo ova Engleska meme:

https://gamespot1.cbsistatic.com/uploads/original/104/1046196/3070171-9365046540-86539.gif

Bitcoin je bezvrijedan pa imamo jeftin prijenos bezvrijedne stvari. Nešto kao da ti netko jeftino uveze trule banane. Po tvojoj infantilnoj logici trule banane postaju vrijedne zato jer su jeftino uvezene. To se zove adio pameti. Nije čudno da ste namagarčeni. S takvim načinom razmišljanja zreli ste da vas gule. No, ne žalim vas. Umjesto da mi zahvalite što vam objašnjavam kako vas gule, vi napadate mene, a štititite gulitelje. Nevjerojatno.