Nou, hoe gaat het met iedereen? Intussen is dit de vierde post na elkaar van mijzelf. Het wordt een beetje zielig seg!  ... Een voordeel van reageren op jezelf is dat je het nooit met jezelf oneens bent  Is dat zo?!? Nou, dan heb je mijn "interne" discussies nog nooit meegemaakt...  |
|
|
|
Ma ja više ne vidim zašto je BTC rizična investicija. Evo, Tesla pala 20% u par dana, 34% od ATH-a kojeg je napravila 1.9.
Što više pratim ostale markete vidim ogromne fluktuacije na svima njima, pa dolar je izgubio 10% u odnosu na većinu valuta u par mjeseci. Hej, nacionalna valuta!
Dobro balansiran portfolio definitivno može donijeti stabilne prihode bez obzira na situaciju na tržištu. Indeksi i ETF-ovi su posebno stabilni jer pokrivaju široko područje i nude veću sigurnost.
Pa sam si odgovorio svoje pitanje. Sve je to relativno; Bitcoin pripada (i sto se mene tice) u istoj kategoriji rizika kao i deonice. A one su ipak vise rizicne nego na primijer ETF/Indeksi, koji su opet vise rizicni nasprem na primijer zlata i nekretnine (da ne govorimo tek o gde bi tu pripadao kes)... |
|
|
|
Ali je ovo znaci jako bitna - on topic - diskusija. Jer isto tako sto bolje ove osnove razumijes sto bolju diskusiju mozes voditi o "koliko Bitcoina je dovoljno imati". Jer onda vise nije interesantno dali su to 50, 5 ili 0,5 BTC... onda je interesantno koji postotak svoje imovine (ili kapitala) zelis u tome da ulozis (i zasto)... eto, bar smo se oko necega slozili  BTC je rizicna investicija, kripto cak visoko rizicna, i u skladu sa tim treba odrediti taj procenat s druge strane, sigurno je da ima ljudi koji razmisljalju kako ce im samo kripto doneti blagostanje, i to je ok, samo treba imati u vidu da se na kraju moze desiti i potpuno drugacija varijanta da sve propadne, npr. sa kvantnim racunarom Upravo tako (i zato je bitno dobro razmisliti o toj podeli na balans i koji dobitak smatras "dovoljan" i realan...). "Sve" staviti na Bitcoin i na to se oslanjati je meni ko da me neko pita "koliko listica za loto je dovoljno imati [da bi osigurali svoju budućnost]?" |
|
|
|
mislim da se nismo razumeli, ali ajde sad
stednja za sebe, i odvajanje mesecno koliko ko moze, zeli, to svako odluci za sebe, i ne bi o tome raspravljao
ali kako god, ne treba tu odluku o izdvajanju mesecnog dela donositi na bazi sigurnih 10% godisnje na to sto si odvojio, taj procenat se moze napraviti (to niko ne spori), ali mnoge stvari uticu na njega, i bolje je ici sa konzervativnijim procentom od 4% ili nekim drugim koji svako za sebe proceni da je realan
To je istina. I zato se upravo i trudim da objasnim ove osnovne pojmove jer sto vise znas i razumijes o tome sto ce ti biti lakse/sigurnije da taj postotak podignes. Za lajka mislim da je cak i 4% daleko previse. Ali je ovo znaci jako bitna - on topic - diskusija. Jer isto tako sto bolje ove osnove razumijes sto bolju diskusiju mozes voditi o "koliko Bitcoina je dovoljno imati". Jer onda vise nije interesantno dali su to 50, 5 ili 0,5 BTC... onda je interesantno koji postotak svoje imovine (ili kapitala) zelis u tome da ulozis (i zasto)... I tu vec vidis interesantnu razliku izmedju "mojih" maksimalno 10% i navedenih strucnjaka 1% od kapitala. |
|
|
|
- Gde je god moguce pokusaj da iskoristis "polugu" (LEVERAGE). To ti je ono iz mog primijerka: Financiras na primijer kucu sa "jeftinim" kreditom za nekretnine (sjecas se: 2,5%) tako da oslobodis sredstava kojih mozes uloziti tako da ti doprinose vise (to bi bilo onih 10%) nego to sto te kosta taj kredit (pri cemu znaci "zaradjujes" 7,5%). Zato sto koristis tu polugu omogucavas na duzi termin da svoj kapital bolje zaposlis... jeste off-topic, ali je bitno naglasiti da je 10% prilicno optimistican povrat na investiciju, i ukoliko nisi iskusan u investiranju i znas sta da radis, svakako ne treba da racunas sa tim procentom (super ako ga napravis, ali nemoj da ti bude polazna osnova za odluku) - "early retirement" profesionalci savetuju da se prilikom ranog penzionisanja racuna maksimalno 4% povrata na investiciju godisnje prilikom odluke o tome da imas dovoljno kapitala za rano penzionisanje ne znam za HR, ali za SRB je 2,5% kredit za kupovinu nekretnine prilicno nemoguca misija Naprotiv, 10% je jako konzervativan postotak (sad, sto banke/profesionalci zele da "mi" to ne znamo je druga prica). Da sam se drzao onih >27% bih rekao da si u pravu (iako imam profesionalce u mojoj okolini koji se cak i smiju tim). Evo jedne jako jednostavne strategije za to (sada idemo od balansa na racun dobitka i gubitka pa nazad na balans): 1. kada ti stignu mijeseni dobitki (najcesce placa) onda naravno prvo obracunas sve osnovne troskove (posto moras negdje zivjeti tu se isplati kupiti stan i placati otplate i kamatu). 2. od novca koji ti ostane "za stedjevinu" (da znam, to je jako diskutabilno i osobno ali ti tu ja ne mogu pomoci) prvo oduzmes onoliko kesa u stedjevinu kolki procijenjujes da bi ti mogao uskoro trebati (pokvarena masina za ves, izlet, dijeci garderoba itd). Od ostalog uzmes 1/3 do 1/2 (ovisno od koliko rizika zelis) i od toga kupis zlato (fizicno zlato poput dukate i poluge koje se kupuju po malu provuziju iznad "spot" cijene) i drugu 1/2 do 2/3 stavis u takozvane ETF (googlaj). Te ETF se jako lako daju razlikovati na dve osnove: koliko imas povijerenja u firmu koju ih izdaje i koliki im je predhodni prosijecni dobitak. Njih jednostavno mozes kupiti preko brokera (i neke banke). Dvije ETF koje osobno imam u portfoliji su: NN Equity Investment Fund i BNP Obam (ponovo: googlaj). 3. nazad na 1 i ne diraj zlato i ETF osim da dodajes, ili si u frci, ili si dospeo do nivou gde mozes da zivis od njih... I to je jako jednostavan i konzervativan nacin. Jos nisam ni spomijenuo deonice, derivates/futures i crypto (gde zaista trebas znati sta radis). Naravno da "profesionalci" govore o 4%: oni znaju da ce bez puno rizika/truda napraviti 10%: a od toga "moraju" skinuti svojih "troskova" (to sto TI njih placas), i inflaciju , plus porez... (i od inicijalnih 10% ostaje tebi 4%, da...). A da, u SRB je nemoguca misija naci taj kredit za 2,5% (u RH jedva ces ga naci za ispod 3,5%) zbog upravo te inflacije (Dinara i Kune)... to je istina. PS/EDIT samo da pokazem koliko je to jaka stvar (samo googlaj: einstein compound interest) kad bi uspeo € 100 mijesecno staviti tako na stranu buducih 20 godina (od € 24.000 stvoris > € 75.000):  A di bi tek bio da si hodlao "par" Bitcoina u prijedhodnih 10 godina...  |
|
|
|
Nego moze li mi netko od vas dvojice @cryptofrka i @sbogovac jos jednom malo podrobnije sve to objasniti, jer nakon toliko citanja ja jos ne kuzim nista, a stvarno bi htio saznati da lakse mogu odluciti koliko BTC mi treba da sam miran Merit obojici na ostavljenoj dusi na bojnom polju Ajd da pokusam. Par osnova: 1. nije u sustini samo bitno koliko je Bitcoina dovoljno imati nego se radi o cijelokupnom portfoliju. Znaci tu treba biti neka zdrava difersifikacija izmedju nekretnine, zlata, kes, deonice, crypto i.t.d. 2. sada treba shvatiti sta je tvoj "kapital". To je jednostavno: imovina - dug = kapital 3. OK, iz toga ti dodje odmah i balans (koji uvijek bude u balansu, na nuli). Sa jedne strane imas svu imovinu (ponovo: kuca, auto, kes itd) koje su ti "aktive", sa druge strane balansa ti stoji nacin na koji si financirao aktive: to su dugovi i kapital ("pasive"). Ponovo: imovina - dug = kapital. Zasto su 1 do 3 sada bitne? Jednostavno, da mozes da doneses dobre odluke kako da si financiras danasnji, ali jos bitnije, i buduci zivot. To ovisi (kao sto i cryptofrka kaze) od osobnih zelja i averzije za uzimanje rizika. Ovde ima nekoliko jako bitnih principa: - uvijek financiraj dugorocne/stalne aktive sa dugorocnim dugovima (ili kapital, ako ga imas). I uvijek financiraj kratkotrajne aktive sa kratkotrajnim dugovima (na primijer korisitis credit kartu za neke kupivine po internetu da olaksas zivot a znas da ce ti plata to na kraju mijeseca pokriti i tako i onako). Zasto je to bitno? Da ih ni slucajno NE MESAS!!! (Znaci nemoj kupovati auto od novaca koje su ti ostale iz hipoteke ili - jos gluplje - placati nekretninu sa jako skupim kratkotrajnim kreditom). - Gde je god moguce pokusaj da iskoristis "polugu" ( LEVERAGE). To ti je ono iz mog primijerka: Financiras na primijer kucu sa "jeftinim" kreditom za nekretnine (sjecas se: 2,5%) tako da oslobodis sredstava kojih mozes uloziti tako da ti doprinose vise (to bi bilo onih 10%) nego to sto te kosta taj kredit (pri cemu znaci "zaradjujes" 7,5%). Zato sto koristis tu polugu omogucavas na duzi termin da svoj kapital bolje zaposlis... E, sada, ako to sve nekako razumijes mozes da pocnes da razmisljas o koji portfolio tebi odgovara (koja kuca, kakav auto, koliko kesa, stedjevine, zlata, deonice) i, da se vratimo na temu: koliko Bitcoina! PS molim nemojte trositi merite na mene, meni to zaista nista ne znaci a ima dovoljno nasih clanova kojima bi taj merit bolje pomogla napredovati na ovom forumu... |
|
|
|
Ah ne, vidis; tu opciju gospon A vise nema. Njegov kapital (pasiva) od 350.000 je zacementiran u cigle te kuce (stalna aktiva). Njemu ne dolazi nikakvak doprinos (osim sto mirno spava ili ako proda/iznajmljuje kucu)...
Dok gospon B pored kuce/stalne aktive ima i obrtne aktive poput: zlata, deonice i crypto (da ostanemo na temu) koje mu godisnje doprinose u prosijeku 10%.
Da, istina; malo je neobican postotak. Osobno imam puno vise od toga (>27%) ali ajd... da zaokruzimo. Inace je 2,5% za hipoteku sasvim realan postotak; imam ih dvije: 3,13% [iz 2010. kada su kamate bile vise] i 2,29% [iz 2015.]...
Nemoguće je da me ne razumiješ. Gospon A NEMA KUĆU. Ni kuću ni kredit. On živi u iznajmljenom stanu kojeg plaća 20 tisuća eura godišnje. Uzmi tvog čovjeka iz primjera B. Ima kuću (3500.000 EUR vrijednosti), kredit na 200.000 eura i 200.000 eura u investicijama, je li tako? E sad, on proda kuću (za 350.000 EUR) i plati kredit. Ostaje mu 350.000 eura za ulaganje. Ja ne govorim da on uzme 200.000 eura iz investicija i pokrije kredit. Ja govorim da NEMA nekretninu, samim time nema ni kredit, ima samo investicijski kapital. To nije moj primijerak: [...] Ajd da malo rasirimo primjerak:
Neko posjeduje kucu od € 350.000 koja je "pod teretom" od € 200.000 hipotekskim kreditom. Na taj kredit (posto je hipoteka) placa 2,5% kamate. Sada pored toga poseduje € 200.000 u raznovrsnim ulaganjima (zlato, deonice, crypto sto god) i to mu donosi u prosijeku 10% resultata godisnje.
Sta je sad pametno?
A. likvidira sva ulaganja i odplati kredit na kucu tako da je "miran". Balans je sada:
- Aktiva: imovina/kuca € 350.000
- Pasiva: (osobni) kapital € 350.000
i na "nuli" je...
ili:
B. nastavi sve kako stoji. Balans je:
- Aktiva: imovina: kuca (€ 350.000), zlato, deonice, crypto itd. (+ € 200.000 =) € 550.000
- Pasiva: "strani" kapital (dug) € 200.000 i "osobni" kapital (net worth) € 350.000 (znaci doslovno ISTI net worth i balans opet € 550.000, znaci "na nuli")
ali godisnje dobija u prosijeku (10% - 2,5% =) 7,5% od ulozenih € 200.000 = € 15.000 (godisnje, znaci NAKON odplacivanje kamate na kredit).
Koja je sad opcija PAMETNIJA: A ili B ?
Molim vas ljudi: malo naucite o ekonomskih pojmova (pogotovo ovakvih osnovnih) barem ako i privatno zelite biti uspijesni.
A namerno nije moj primijerak jer "zdravi" privatni balans i portfolio ulaganja ima i "cigle" (nekretnine) u njemu... ali to je vec neka sasvim treca prica... Ali OK, sad mi jasno... promijenio si primijerak. Nema problema, ali onda molim isto obracunaj tih 20.000 najam na godisnjoj bazi i oduzmi 200.000 (10 god.) i 400.000 (20 god.) od tvog rezultata ( 557.000 EUR postane 357.000 i 1.1 milijun 700.000 eura. Samo A onda znaci ne poseduje kucu od 350.000 i gospon B je jos uvijek u "plusu"... nakon 10 godina > 212.206 + 350.000 = 562.206 (sto je vise od 357.000) nakon 20 godina > 649.570 + 350.000 = 999.570 (sto je vise od 700.000) Gospon B je jos uvijek bolje prosao... (Ili, mozda jednostavnije objasnjeno: A ima 350.000 i zaradjuje 10% to je 35.000 godisnje sa njima. Ali placa 20.000 najam. Sa tim dodje na 15.000 godisnje, kao i B. ali nema vise kucu.) |
|
|
|
Od cega on "uzima" 10%?
A od istog od čeg tvoj uzima 10% - 2,5% kamate. Od investiranja sredstava s kojima raspolaže. Meni su to abnotrmalni postoci ali ti si ih uzeo pa sam ja samo prekopirao na drugi primjer. Tvojem liku je po tome ostalo 200.000 eura za ulaganje a mojem 330.000 nakon što plati stanarinu. Ah ne, vidis; tu opciju gospon A vise nema. Njegov kapital (pasiva) od 350.000 je zacementiran u cigle te kuce ( stalna aktiva). Njemu ne dolazi nikakvak doprinos (osim sto mirno spava ili ako proda/iznajmljuje kucu)... Dok gospon B pored kuce/stalne aktive ima i obrtne aktive poput: zlata, deonice i crypto (da ostanemo na temu) koje mu godisnje doprinose u prosijeku 10%. Da, istina; malo je neobican postotak. Osobno imam puno vise od toga (>27%) ali ajd... da zaokruzimo. Inace je 2,5% za hipoteku sasvim realan postotak; imam ih dvije: 3,13% [iz 2010. kada su kamate bile vise] i 2,29% [iz 2015.]... |
|
|
|
U pocetku su na istome, ali posto je A odlucio sve investicije pored kuce da proda tako da bi otplatio kredit na kucu sada jos samo ima 350.000 kapitala (net worth, i 350.000 na balans) i nema nikakve prihode od tog kapitala (osim sto moze da "mirno spava" u toj kuci). B isto ima 350.000 kapitala (ali ima 550.000 na balans) i posto je odlucio da mu kuca ostane pod hipotekom 200.000 ima jos uvijek 200.000 ulozeno u zlata, deonice, crypto itd (koji je A prodao da otplati hipoteku) koji mu doprinosi 10% godisnje u prosijeku. Nakon sto je platio 2,5% kamate na kredit ostaje mu 7,5% prinosa koju osoba A nema (i nemoze vise ni ostvariti osim ako proda ili iznajmljuje kucu).
A mirno spava a B ide svake godine 15.000(x1,075^n) u plusu... (nakon 10 godina > 212.206, nakon 20 godina > 649.570 i svako se cudi zasto B ide u "penziu" prije 50. godine a onih ostalih A osoba radi do 70. i "mirno spava"...)
Ne, osoba A nema kuću. Upravo to i govorim cijelo vrijeme. Ima samo investicijski kapital od 350 tisuća eura. Godišnje ga renta košta 20 tisuća (uzeo sam namjerno skupu varijantu) a na 330 tisuća uzima tih tvojih procijenjenih 10%. Ako uključimo compounding u jednadžbu, dogodine isto renta stan ali ima 363.000 EUR početnog kapitala (330.000 + 33.000). Godinu nakon toga 377.000 (363.000 - 20.000 + 10% na 343.000). Onu iza 393.000. Nakon 10 je to 557.000 EUR, nakon 20 je to 1.1 milijun eura. I dalje nema kuću, ali mogao ju je kupiti odavno. Osoba A iz mog primjera ima veći investicijski kapital od osobe B iz tvog. Stvar je samo odabira pojedinca i životne situacije u kojoj se nalazi. Od cega on "uzima" 10%? |
|
|
|
[...] Uopće ne razumijem kamo si skrenuo i na kojim gljivama si izračunao ovo što si izračunao. [...] Isao sam na to da pokusavam da objasnim neke basalne ekonomske pojmove, ali sada kada smo vec dosli do uvrijede i decije price/testova odustajem. Neka svako radi sa ovom diskousijom sta god zeli. Dali je sada do mog neuspesnog objasnjavanja na (za mene) "stranom" jeziku ili do nesposobnosti primatelja informacije ne znam. Nit me vise interesuje. Znam da sam vec pre vise truda ulozio u objasnjavanju jako jednostavnih ekonomskih pojmova. Puno srece svakom koji misli da "ulaze" a ne shvaca ni ovakve jednostavne ekonomske pojmove... Ajde ajde, nismo curice da se durimo. Solidna je rasprava, nisam htio biti uvredljiv i isprike ako je tako ispalo. Stvar je što se nimalo ne slažem s time što pišeš. Istina je da objašnjavaš ekonomske pojmove, ali dok god sa ekonomskog stajališta poduzeća gledaš na privatnog ulagača, imovina će biti 'pasiva'. Što to znači za privatnog ulagača? Pa ništa - pasiva je samo vaga aktivi u bilanci. Tvoj primjer slučaja A bio je kriv, ja sam ga samo modificirao. Osoba A nema nekretninu nego investicijski kapital u iznosu od 350.000 EUR (po tebi je imao nulu i nisi mu računao nikakve prinose na kapital dok osobi B jesi na njen), osoba B ima imovinu jednake vrijednosti - samo raspoređenu na drugačiji način i manje on-hand investicijskog kapitala. Obje opcije su legitimne i ovisi samo o tome što osobi u tom trenu više treba - nije opcija B bolja od opcije A samo zato što je teoretski kapital kojim raspolaže veći za 200.000 eur. Nije veći, obojica sjede na 350.000 eur imovine. U pocetku su na istome, ali posto je A odlucio sve investicije pored kuce da proda tako da bi odplatio kredit na kucu sada jos samo ima 350.000 kapitala (net worth, i 350.000 na balans) i nema nikakve prihode od tog kapitala (osim sto moze da "mirno spava" u toj kuci). B isto ima 350.000 kapitala (ali ima 550.000 na balans) i posto je odlucio da mu kuca ostane pod hipotekom 200.000 ima jos uvijek 200.000 ulozeno u zlata, deonice, crypto itd (koji je A prodao da otplati hipoteku) koji mu doprinosi 10% godisnje u prosijeku. Nakon sto je platio 2,5% kamate na kredit ostaje mu 7,5% prinosa koju osoba A nema (i nemoze vise ni ostvariti osim ako proda ili iznajmljuje kucu). A mirno spava a B ide svake godine 15.000(x1,075^n) u plusu... (nakon 10 godina > 212.206, nakon 20 godina > 649.570 i svako se cudi kako B ide u "penziu" prije 50. godine a onih ostalih 99% A osoba radi do smrti ali "mirno spava"...)  |
|
|
|
[...] Uopće ne razumijem kamo si skrenuo i na kojim gljivama si izračunao ovo što si izračunao. [...] Isao sam na to da pokusavam da objasnim neke basalne ekonomske pojmove, ali sada kada smo vec dosli do uvrijede i decije price/testova odustajem. Neka svako radi sa ovom diskousijom sta god zeli. Dali je sada do mog neuspesnog objasnjavanja na (za mene) "stranom" jeziku ili do nesposobnosti primatelja informacije ne znam. Nit me vise interesuje. Znam da sam vec pre vise truda ulozio u objasnjavanju jako jednostavnih ekonomskih pojmova. Puno srece svakom koji misli da "ulaze" a ne shvaca ni ovakve jednostavne ekonomske pojmove... |
|
|
|
Nije drugacije, jednostavno je los clanak. Pitaj bilo koga pravnika, knjigovodje ili javnog biljeznjika (ili, jos bolje: procitaj svoje papire ako imas kucu koja je pod hipotekom). Ali da, za vecini ljudima to "prakticno" znaci da je vlasnik stana banka (iako nije). Ali to "osijecanje" shvacam. Sad dali je to pametno/ispravno...? A sta je tek lose sa tim clankom je (boldovan) zakljucak: Osoba koja otplaćuje stambeni kredit od 50.000 eura tijekom 20 godina plati oko 16.000 eura više nego da je plaćala najam stana takve veličine. Ta osoba jeste mozda platila vise... ali zato i poseduje stan nakon toga (a osoba koja je placala najam ne poseduje ama bas nista). Ponovo: ko je sad tu pametniji...? Ekonomski pojmovi koji se ovdje mesaju su: placanja i troskova; Svi placanja najmu su 100% troskovi (sve baceno). A placanje banci su deo trosak (kamata) a deo investicija (taj novac ide na tvoj balans kao kapital: otplacivanja)... ali treba razumijeti (osnovnu) ekonomiju. |
|
|
|
Slažem se da je imovina tvoja. Ono što ti zanemaruješ je teret koji postoji na njoj.
Pričamo o individualnom kapitalu. E sad, ako ti misliš da je bogatiji čovjek koji ima nekretninu od 100 milijuna dolara s teretom od 90 milijuna dolara od onog koji ima kuću od 20 milijuna bez ikakvog tereta, ja stvarno ne znam kako da ti pomognem.
U firmama je aktiva jednaka pasivi i mora doći na nulu - knjigovodstvo tako funkcionira. Privatno to nije slučaj a mi ovdje pričamo o privatnim ulagačima.
Balans je uvijek na nuli, zato se zove balans. Nema ama bas nikakve veze sa tim dali je privatni ili od firme. Steta sto mi u evropi tako lose razumijemo ekonomske pojmove. Ajd da malo rasirimo primjerak: Neko posjeduje kucu od € 350.000 koja je "pod teretom" od € 200.000 hipotekskim kreditom. Na taj kredit (posto je hipoteka) placa 2,5% kamate. Sada pored toga poseduje € 200.000 u raznovrsnim ulaganjima (zlato, deonice, crypto sto god) i to mu donosi u prosijeku 10% resultata godisnje. Sta je sad pametno? A. likvidira sva ulaganja i odplati kredit na kucu tako da je "miran". Balans je sada: - Aktiva: imovina/kuca € 350.000 - Pasiva: (osobni) kapital € 350.000 i na "nuli" je... ili: B. nastavi sve kako stoji. Balans je: - Aktiva: imovina: kuca (€ 350.000), zlato, deonice, crypto itd. (+ € 200.000 =) € 550.000 - Pasiva: "strani" kapital (dug) € 200.000 i "osobni" kapital (net worth) € 350.000 (znaci doslovno ISTI net worth i balans opet € 550.000, znaci "na nuli") ali godisnje dobija u prosijeku (10% - 2,5% =) 7,5% od ulozenih € 200.000 = € 15.000 ( godisnje, znaci NAKON odplacivanje kamate na kredit). Koja je sad opcija PAMETNIJA: A ili B ? Molim vas ljudi: malo naucite o ekonomskih pojmova (pogotovo ovakvih osnovnih) barem ako i privatno zelite biti uspijesni. |
|
|
|
[...]
Ajme - ne, ne i ne.
Što ti vrijedi 100k EUR aktive ako je na njoj teret od 200k EUR pasive? Ta aktiva ti je teret i tvoj 'net worth' je u minusu. Stan nije tvoj, stan je tvoj kad otplatiš zadnju ratu kredita i kad se upišeš sa 100% vlasništva bez tereta.
Privatni ulagač nije firma i ne vodiš bilancu na isti način. Ne možeš uzeti RDG i pametovati s njime na isti način kao da vodiš Konzum - jednostavno nije isto.
Imovina je razlika. Imam kuću vrijednosti 300k EUR na tržištu i na njoj kredit od 250k EUR, moja imovina na toj nekretnini je 50k EUR. Svako drugo gledište je jednostavno pogrešno.
Znam da je za lajka malo tesko pohvatati; ali kuca je tvoja (imovina) na svaku nacin: ekonomski (aktiva), pravno (kuca se vodi na tebe u katastru), fiskalno (placas porez na nju) i svakodnevnom prometu (niko ne sme uci u tvojoj kuci bez tvog odobrenja). Nacin financiranje (pasiva) tome nista ne menja. Molim prestanite mesati pojmove imovina i kapital. |
|
|
|
Pravis istu gresku kao kolega dkbit98; nema veze kako si financirao imovinu (pasiva), bitno je da je tvoja imovina (activa).
U clanku se navodi slijedece, znaci strucnjaci govore o 1% net worth. Some financial advisors have come out and recommended those interested in bitcoin put in no more than 1% of their total net worth. This could be a similar approach to what Paul Tudor Jones is doing. It’s a recognition that investing bitcoin is risky but that it’s also something to pay attention to. https://medium.com/in-bitcoin-we-trust/how-much-bitcoin-should-you-own-926421a6b633E sad, kad racunas net worth ti fino zbrojis sve sto imas, pa odbijes dugovanja, pa tako naprimjer ako ti dugujes 200k eura, ti to odbijas da dobijes svoj net worth, kao sto je @cryptofrka i napisao, tako da ne vidim tu njegovu gresku. Greska je u koristene pojmove: imovina je “sve sto imas” (aktiva) a ne “net worth” (koja je pasiva i na Hrvatskom se zove vlastit kapital).... Znaci ne 1% imovine, nego 1% vlastitog kapitala (sada biste zaista trebali razumijeti razliku). PS sto je inace i meni osobno prilicno malo, ali to je osobna stvar; ti strucnjaci mi zvuce prilicno konzervativni (za kojima je i 1% vec velik korak unaprijed). Ali je interesantno vidjeti da i ti strucnjaci koriste relativnu mijeru (postotak) umijesto absolutnu (kolicinu BTC). |
|
|
|
E sbogovac daleko smo ti mi sa bitcointalk foruma od ozbiljnih ulagača Ocigledno...  |
|
|
|
Pravis istu gresku kao kolega
Kakvu grešku? Nije tvoja nekretnina dok ne otplatiš kredit, i ako ga ne otplatiš banka može da ti je oduzme bez ikakvih problema. Nisam ja protiv nekretnina,samo sam rekao neke negativne strane. Svakako je dobro imatii je ali isto tako moraš plaćati dobar porez ako je imaš Zaista sam sada vec vise puta gresku objasnijo: ne shvacas zakone i osnovnu ekonomiju. Kuca (imovina/aktiva) je tvoja (i kod biljeznika i u katastru itd), nacin financiranja (dali kapital ili dug/pasiva) tu nista ne menja. Znaci, ljudi, ako zelite postati malo ozbiljiniji ulagaci morate razlikovati pojmove imovina/aktiva/debit i kapital(i dug)/pasiva/credit. Kuca je bila samo primijer. |
|
|
|
To (da malo nas racuna nekretnina i vozila kao deo imovine) vise kaze o opce znanje o ekonomskih i administrativnih pojmova nego o samoj izjavi da bi trebalo imati 1% imovine u kripto. Možeš računati kao imovinu samo i isključivo ako od vrijednosti te imovine odbiješ teret koji na njoj imaš. Znači, ako imaš stan od 200.000 EUR s kreditom od 210.000 EUR, ne da nemaš imovinu nego ti ta 'imovina' još i šteti prilikom nekakvog izračuna solventnosti. Slažem se da bi se i pokretnine i nekretnine trebale računati, samim time priznam da mi je kripto ipak znatno manji dio portfolija. Iako je, doduše, stan i dalje na roditelje ali ja živim u njemu već duže vrijeme. Pravis istu gresku kao kolega dkbit98; nema veze kako si financirao imovinu (pasiva), bitno je da je tvoja imovina (activa). Taj stan je tvoj. Ti stojis na kupovni list kod javnog biljeznika. Ti se vodis kod katastra kao vlasnik. I ti placas sve dadzbine na njega. Sto se banka u papirima vodi kao pravo prve hipoteke zbog kredita nije bitno. Taj stan je tvoja imovina sa strane aktive. Sada sa strane pasive pocinje biti interesantno dali si sam platio taj stan (svoja pasiva/kapital) ili dali je stan placen sa kreditom (strana pasiva/dus). Ali imovina je tvoja (i u slucaju kredita sve dok placas rate... ). Ispricavam se ako se nisam dobro izjasnijo, kao sto znate mi Hrvatski nije prvi jezik. |
|
|
|
Mislim da je 1% (i moj ranije spomenut maksimum od 10%) jako realan postotak. Nemojte zaboraviti da se u imovini isto racuna nekretnina i vozilo. Ako posedujes kucu (pa mozda cak i vikendicu) i mozda koji malo noviji (ili mozda cak i bolji) auto onda je to u mnogim slucajevima vec visestruko toga sto imas ulozeno u kripto... Dobri, da. Malo nas računa vlasništvo nad nekretninom u kojoj živimo kao dio portfelja. Ja u to računam isključivo novac koji sam negdje uložio (mirovinski fondovi, životno osiguranje i slično). Kad bi se to sve uzelo, onda kripto nema tako velik postotak ali opet je sigurno daleko preko 1%. To (da malo nas racuna nekretnina i vozila kao deo imovine) vise kaze o opce znanje o ekonomskih i administrativnih pojmova nego o samoj izjavi da bi trebalo imati 1% imovine u kripto. |
|
|
|
[...]Gdje si vidio da uz uređaj ne dolazi kabel? Mislim da postoji neki zakon da se niti jedan proizvod ne smije prodavati ako nije spreman za (barem osnovno) korištenje. Tako se isto sprema Europski "directive" (koje bi drzave trebale "prevesti" u zakone) koji ide (upravo zbog sticenje okolisa itd) na to da bi svi uredjaji trebali imati standardni prikljucak i da se u buduce prozivode bez kablove i punjaca... to ce biti interesantno...  Da biti će interesantno, kome se da čitati imate pdf na preko 200 stranica posvećen samo tome: https://op.europa.eu/en/web/eu-law-and-publications/publication-detail/-/publication/c6fadfea-4641-11ea-b81b-01aa75ed71a1Ajde još proizvodnja bez kablova mi je jasna jer postoje bežični punjači. Ali kako misle da se proizvode uređaji bez punjača, to stvarno ne razumijem. Najbolje da za mobitele moramo kupovati Duracell baterije... Kako da ne, samo pogledaj koliko USB punjaca vec posedujemo. Neznam za tebe ali mislim da u mojoj porodici ih imamo vec nekih tridesetak (i to jos podeljeno po tri drzave)... naravno da pocinje biti besmisljeno kod svakog novog uredjaja ponovo proizvesti i zapakovati punjac... |
|
|
|
|
Show Posts
